Ljudevit Farkaš rođen je 13. siječnja 1813. godine u Zagrebu. Osnovnu školu i niže razrede gimnazije završio je u Zagrebu, a više razrede u Nagykaniszi i Subotici. Studij prava pohađao je u Zagrebu i Bratislavi, da bi po završetku studija postao suradnik Janka Draškovića. Nakon položenog odvjetničkog ispita, 1836. seli u Križevce gdje postaje začasnim podbilježnikom Križevačke županije. Odmah se iznimno aktivno uključuje u društveni život grada te je najzaslužniji za osnivanje “Ilirske čitaonice” 1838. godine, četvrte najstarije u Hrvatskoj. Postavljen je za suca moslavačkog kotara 1840, a slijedeće godine mijenja svoje prezime Farkaš (mađ. vuk) u pohrvaćeno Vukotinović. Na Saboru 1847. jedan je od najvaćih zagovornika uvođenja hrvatskog jezika kao službenog. Nakon završetka revolucije 1848./49. postao je predsjednik Carskog i kraljevskog zemaljskog suda u Križevcima. Kako je 1854. Križevačka županija ukinuta, seli u Zagreb gdje je bio ravnateljem Narodnog muzeja i urednikom “Gospodarskog lista”. U siječnju 1861. imenovan je za Velikog župana Križevačke županije, no u ožujku 1867. je smijenjen. Nakon toga živi najprije na obiteljskom dobru u Lovrečini, a kasnije, sve do smrti, u Zagrebu.
U mladim danima piše pjesme, igrokaze, novele i drame, da bi se u zrelijim godinama posvetio znanstvenom i istraživačkom radu. Zajedno s Josipom Schlosserom postavio je temelje botanike u Hrvatskoj, prvi je hrvatski geolog, i jedan od začetnika entomoloških istraživanja u Hrvatskoj. Bio je među osnivačima i treći je predsjednik Hrvatskog planinarskog saveza. Prvoga siječnja 1867. primljen je u članstvo JAZU-a, a bio je i počasni građanin grada Križevaca.
Umro je u Zagrebu i pokopan je u Arkadi iliraca na Mirogoju.
PREDMET:
Slike Ljudevita Vukotinovića iz knjige Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća (Knjižnica Gradskog muzeja Križevci)
PRIPREMIO:
Ozren Blagec, viši kustos Gradskog muzeja Križevci