09. 05. 1785. UMRO JE BAZILIJE TRIFUN BOŽIČKOVIĆ – posljednji Marčanski i prvi Križevački grkokatolički biskup
Rođen je 11. veljače 1719. u Vojakovačkom Kloštru pokraj Križevaca. Kao dječak stupio je u manastir Marča kod Ivanić-Grada, a 1730. dolazi u Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu, gdje završava gimnaziju i filozofiju, nakon čega 1741. polaže redovničke zavjete i uzima ime Basilije. Studij teologije nastavlja u Rimu i doktorira 1744. Slijedeće godine odlazi u zapadnu Ukrajinu, gdje u Dragomilu i Lavovu radi kao profesor filozofije. Potom se vraća u Rim i obavlja službu generalnog prokuratora rutenske provincije bazilijanaca. U Hrvatskoj boravi od 1757., kada je imenovan župnikom u Radatovićima na Žumberku i generalnim vikarom Marčanske biskupije. Nakon smrti vladike Gabrijela Palkovića, postavljen je 1759. za svidničko-marčanskog vladiku manastira i crkve sv. Mihajla Arkanđela u Marči. Rezidencija mu je bila u Pribiću, a od 1781. u (danas porušenom) dvorcu u Gornjem Tkalcu pokraj Križevaca.
Bazilije Božičković odigrao je veliku ulogu u osnivanju Križevačke biskupije, koju je kanonski utemeljio papa Pio VI. bulom Charitas illa 17. lipnja 1777. za katolike istočnog obreda u Hrvatskoj i Božičkovića imenovao prvim biskupom. Još prije osnutka Križevačke biskupije Božičković se zauzeo za ponovnu uspostavu nekadašnje grkokatoličke Srijemske biskupije, ali zbog protivljenja latinskih biskupa nije uspio, pa su Rusini 1777. priključeni Križevačkoj biskupiji.
Umro je u Gornjem Tkalcu i pokopan je u tamošnjoj dvorskoj kapeli. U povodu 200. obljetnice smrti posmrtni su mu ostaci ekshumirani i 1985. položeni u kriptu križevačke katedrale zajedno sa spomen–pločom koju mu je dala postaviti Kraljevska dvorska ugarska komora. Uz Pavla Zoričića, Božičković se smatra najuglednijim grkokatoličkim biskupom u Hrvatskoj.
PREDMET:
Razglednica s prikazom Grkokatoličke katedrale. Razglednica je nastala oko 1900. i najstarija je razglednica s motivom Katedrale u fundusu Gradskog muzeja Križevci. (Gradski muzej Križevci GMK-4604)
PRIPREMIO:
Ozren Blagec, viši kustos Gradskog muzeja Križevci