11. 09. 1903. UMRO GUSTAV NEUBERG
Znameniti križevački tiskar, knjižar i knjigovezac rođen je 24. srpnja 1852. Većina Križevčana pogrešno Gustava Neuberga smatra Židovom (ili židovom, svejedno). Gustavov otac Ernest Neuberg je vjerojatno u prvoj polovici 40.-ih godina 19. stoljeća doselio u Križevce. Bio je oženjen Marijom, koja se u matičnim knjigama navodi pod dva različita prezimena: Pauchon / Parschon (1846. i 1853.) odnosno Langer (1850., 1852., 1856. i 1857.) . U braku Ernesta i Marije je osim Gustava rođena kći Ernesta Maria (12. 01. 1946.), sin Dragutin/Carl (24. 09. 1850.), kći Vilhelmina Karolina (21. 10 1853.), sin Edvard Ignac (19. 01. 1856.) te blizanke Amalia i Hermina (09. 07. 1857.). Kako je svo sedmero djece rođeno i kršteno u rimokatoličkoj župi svete Ane u Križevcima, gotovo sa sigurnošću možemo utvrditi da je obitelj Neuberg bila rimokatoličke vjeroispovijesti, a Ernest najvjerojatnije Nijemc po nacionalnosti. Puno je manja vjerojatnost da se radi o pokrštenim židovima.
Osim nacionalnosti sporna je i godina Neubergove smrti. Većina onih koji donose dulje ili kraće bilješke o njemu navode da je umro 1908., no Gustav Neuberg umro je već 1903. u dobi od 51 godine, a iza sebe je ostavio udovicu Josipu rođenu Rösler. U knjizi umrlih župe sv. Ana u Križevcima navodi se da je živio u Križevcima na kućnom broju 8.
Treća nepoznanica o životu i radu Gustava Neuberga je vrijeme osnivanja njegove tiskare. Njegov otac se u matičnim knjigama rođenih 1850. i 1852. navodi kao knjigovezac iz Donjeg grada, pa je često spominjana 1844. vjerojatno godina kada Ernest Neuberg osniva svoju radionicu u Križevcima.
Gustav je dakle od oca naslijedio obiteljski posao i dodatno ga razvio, uvijek s ponosom ističući godinu kada je posao pokrenut. Vjerojatno 1878. (ili nešto ranije) Gustav Neuber kupuje tiskaru i od tada započinje i njegov tiskarsko-nakladnički rad u kojem su, osim obilja razglednica s križevačkim motivima, raznih memoranduma križevačkih obrtnika, programa koncerata i raznih drugih tiskovina objavljene i brojne knjige vezane uz Križevce i križevački kraj.
Nakon smrti Gustava Neuberga njegovi nasljednici prodaju tiskaru i cijelokupno poslovanje križevačkom Židovu Vilku Schwarcu, koji je zadržao u Križevcima, a vjerojatno i šire, prepoznatljivo ime Gustava Neuberga.
PREDMET:
Pravila družtva Narodne čitaonice u Križevcih koje je 1889. otisnula Tiskara Gustava Neuberga (GMK-4826)
