Vremeplov: 06. 12. 1775. rođen je Nikola Zdenčaj Zahromićgradski

Rođen je na obiteljskom imanju u Velikom Ravnu. Kao dječak je bio slabašan i boležljiv pa mu je od radne mladosti knjiga postala najbolji prijatelj. Već s 18 godina završio je pravoslovnu akademiju u Zagrebu, nakon čega ubrzo dobiva namještenje u administraciji Križevačke županije, gdje je prvo bio registrator, zatim odvjetnik i konačno veliki bilježnik županije. Zbog svojeg stila pisanja postao je slavan, pa mu je 1808. dodijeljeno mjesto dvorskog župana kaptolskog u Zagrebu, gdje se zadržao do 1816., nakon čega se vraća u Veliki Raven i posvećuje vođenju obiteljskog gospodarstva. Godine 1827. izabran je za podžupana Križevačke županije, a 1830. hrvatskim poslanikom na ugarskom saboru. Zbog zasluga u radu tog sabora imenovan je kraljevskim savjetnikom i vitezom zlatne ostruge. S mjesta križevačkog podžupana sam je odstupio 1836., no vrlo brzo se priključuje Ilirskom pokretu. U rujnu 1838. imenovan je Velikim županom Zagrebačke županije, a svečano ustoličenje obavljeno je 17. prosinca iste godine. Svojim radom uvelike je pomogao pobjedi Iliraca na restauraciji (izborima) za Zagrebačku županiju 1842., što mu mađaroni nikada nisu oprostili, te je 1844. bio prisiljen povući se s mjesta zagrebačkog župana. Ponovno se vraća na svoje imanje u Veliki Raven i posvećuje njegovom upravljanju. U vrijeme kada je bio zagrebačkim županom jedan je od osnivača Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva te njegov prvi podpredsjednik. Također jedan je od osnivača Matice ilirske, danas Matice hrvatske.

Umro je 28. travnja 1854. u svom dvorcu u Velikom Ravnu i pokopan je na groblju u Malom Ravnu zajedno sa suprugom Anom.

 

Naslovna fotografija:

Fotografija grobnice Nikole Zdenčaja i supruge Ane u Malom Ravnu (GMK-5127, foto: Zoran Homen)