Zbirka razglednica obuhvaća razglednice grada Križevaca i potkalničkog kraja. Većinu zbirke čine razglednice grada Križevaca i njegovi motivi: grkokatolička katedrala i biskupski dvor, crkva sv. Križa, župna crkva sv. Ane, zgrade Gospodarskog učilišta, Zakmardijeve ulice, Strossmayerovog i Nemčićevog trga itd.
U zbirci se nalazi oko 25 razglednica uskršnjih motiva, koji su neizravni izvor o uskršnjim običajima Križevaca i okolice. Značajan dio zbirke čine razglednice Hrvatskog sokola iz Križevaca. Kako je križevački ogranak Sokola osnovan još početkom 20. st., gradsko Sokolsko društvo je izdalo brojne razglednice s motivima sokolaša, ali u zbirci su i razglednice sa sokolskih sletova održanih u drugima gradovima (Zagreb, Prag), na kojima su nastupali križevački sokolaši.
Osim razglednica grada Križevaca, zbirka obuhvaća razglednice Sv. Ivana Žabna, Križevačke Poljane, Sv. Petra Orehovca, Gornje Rijeke, Kolarca, Malog Kalnika te mnoštvo razglednica Kalnika, gdje dominiraju motivi Starog grada Kalnik i Planinarskog doma.
Značaj Zbirke razglednica proizlazi iz činjenice što su starije razglednice, naročito one s kraja 19. i prve polovice 20. st., često jedini fotografski izvor za poznavanje prošlosti grada. Nerijetko se upravo iz starih razglednica može vidjeti kako su izgledali pojedini sakralni objekti ili drugi objekti kulturne baštine u Križevcima. Razglednice su često jedini izvor na kojemu se posljednje desetljeće temeljila obnova grada Križevaca. Također, na razglednicama su dokumentirani i neki objekti kojih danas u gradu više nema, poput zgrade nekadašnje Narodne čitaonice, jedne od prvih u Hrvatskoj, na čijem mjestu je pred početak Prvoga svjetskog rata sagrađena zgrada današnjeg Hrvatskog doma; zatim, na razglednicama su zabilježene promjene u nazivima ulica, iz njih se mogu iščitati nazivi raznih trgovačkih ili ugostiteljskih radnji u gradu itd. Kao što se starije razglednice koriste prilikom rekonstrukcije slike Križevaca iz prve polovine 20. st., tako će razglednice Križevaca iz druge polovine 20. st. uskoro postati nezaobilazan materijal koji prikazuje urbanistički razvoj grada u vremenu kada su one objavljivane, jer su nerijetko razglednice bile prve koje su dokumentirale izgradnju novih dijelova grada (Neboder, robna kuća, nova zgrada Pošte, zgrada Elektre itd.) i njegovu promjenu.
Zbirka je od 2011. godine zaštićena kao kulturno dobro Republike Hrvatske.
Voditelj: Ozren Blagec, viši kustos