Virtualna izložba povodom Dana muzeja 18. 05. 2020.

PRAPOVIJESNE FIGURINE ARHEOLOŠKE ZBIRKE GRADSKOG MUZEJA  KRIŽEVCI

 

U fundusu Arheološke zbirke  Gradskog muzeja Križevci  nalaze se zanimljive keramičke prapovijesne figurine koje potječu s neolitičkog nalazišta Brezovljani  i eneolitičkog lokaliteta Apatovec-Hum, a predstavljaju predmete koji svojim oblikom i prikazanim detaljima pobuđuju interes te ujedno pružaju određene informacije o pojedinim aspektima života prapovijesnog čovjeka. Većina figurina pažljivo je izrađena, što dokazuje visok stupanj likovnog umijeća ljudi koji su ih oblikovali. Dio figurina odnosi se na predstavljanje antropomorfnih ženskih likova s istaknutim ženskim karakteristikama iako su zastupljeni i fragmentarni prikazi pojedinih dijelova tijela kao što su ruke i noge. Zoomorfne figurine uglavnom predstavljaju domaće životinje, a jedna od figurina sa zoomorfnim značajkama vjerojatno je služila kao oltar. Grupi prapovijesnih figurina pripadaju i umanjena keramička sjekira, kao i model kotača s lokaliteta Apatovec-Hum koji također obogaćuju sadržaj Arheološke zbirke.  Za ovu prigodu figurine će biti kronološki predstavljene s obzirom na pripadnost neolitičkom ili eneolitičkom razdoblju, odnosno bit će svrstane prema lokalitetima na kojima su pronađene, a to su, kao što je ranije spomenuto, neolitičko nalazište Brezovljani i eneolitičko Apatovec-Hum.

Neolitičko nalazište Brezovljani (oko 4900-4600 g. pr. Kr.) nalazi se 13 km južno od Križevaca, u blizini mjesta Sv. Ivan Žabno. Lokalitet se prostire na blago brežuljkastom oraničnom području istočno od Prvih Brezovljana. Nalazište je postalo poznato u domaćim i stranim arheološkim krugovima već nakon prvog iskopavanja 1973. god. koje je proveo prof. S. Dimitrijević iz Arheološkog zavoda Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Istraživanja su rezultirala izdvajanjem posebnog brezovljanskog tipa sopotske kulture, zbog nekih osobitosti u oblikovanju i ukrašavanju keramičkog posuđa koje su odstupale od uobičajane tipologije i ukrašavanja keramike klasične sopotske kulture. Istraženi dio naselja sa zemunicama i kupolastim pećima okarakteriziran je kao centar za proizvodnju keramičkog posuđa.

Godine 2002. Gradski muzej Križevci pokrenuo je nastavak istraživanja ovog lokaliteta koja su se kontinuirano odvijala do 2016. god. Tijekom iskopavanja istražene su zemunice, radne jame, rovovi, ognjišta, ostaci peći te podnica nadzemne kuće. Prikupljeno je obilje ulomaka keramičkog posuđa i brojan kameni materijal, a među nalazima se posebno izdvajaju keramičke figurine, baš kao i one pronađene tijekom iskopavanja 1973. god.

Rezultati dosadašnjih istraživanja upućuju na izdvajanje prostranog horizonta Brezovljani-Sé-Lužianky s crveno-žutom slikanom keramikom, što ukazuje na povezanost Brezovljana sa srednjoeuropskim kulturnim krugom koji obuhvaća područja današnje zapadne Slovačke, Donje Austrije i Gradišća u Austriji i zapadnoj Mađarskoj  te prostor južne Mađarske. O jedinstvenom duhovnom životu prastanovnika navedenog područja svjedoče karakteristične figurine i njihovi ulomci.

 

Prva figurina pronađena na nalazištu tijekom iskopavanja 1973. god. jest zoomorfna (sl. 1). Četvrtastog je oblika s ostatkom posudice na leđima te otvorom u koji se mogla umetnuti glava izrađena od drveta ili kosti. Rub iznad otvora oblikovan je valovito. Tragovi crvene i žute boje na površini dokazuju ukrašavanje slikanjem. Slične životinjske figurine s leđnim recipijentom poznate su u slovačkoj Lužianky kulturi, ali i na području danilske kulture na jadranskoj obali. Pretpostavlja se da je figurina mogla služiti kao oltar.

Iste godine pronađen je dio blago povijene ruke s četiri prsta također s vidljivim ostacima crvenog i žutog slikanja (sl. 2). Ruka je vjerojatno pripadala adorantu tj. statueti prikazanoj u stavu molitve s uzdignutim rukama, kakve su pronalažene u okviru istovremene kulture na području Moravske.

U Muzej su pristigle i dvije keramičke noge figurina (sl. 3 i sl. 4) kao otkup od vlasnika koji ih je pronašao na svojoj oranici. Ovako oblikovane keramičke noge učestalo se pronalaze na istovremenim lokalitetima zapadne Mađarske.

U nastavku istraživanja nalazišta Brezovljani koje je uslijedilo od 2002. god. pronađena je ženska sjedeća figurina (sl. 6). Donji dio figurine nedostaje, a sačuvana je glava i trup. Dominiraju šira, uzdignuta ramena, dok je glava dosta sitna. Naglašene su grudi, a ispod struka oblikovan je otvor. Stječe se dojam da su ruke vrlo stilizirano prikazane u vidu vodoravne istake položene na trbuhu. Figurina se u bokovima blago proširuje, a crveno slikanje vidljivo je tek u tragu.  Slična sjedeća antropomorfna figurina pronađena je na lokalitetu Petrivente u jugozapadnoj Mađarskoj, no unatoč sličnostima, između ovih dvaju primjeraka postoje bitne razlike koje se prvenstveno odnose na oblikovanje glave i ramena.

Na lokalitetu su nađeni dijelovi triju ženskih figurina tipa Sé, drugačijeg stilskog obilježja. Pronađen je gornji dio figurine sa sačuvanom okruglom glavom, gornjim dijelom trupa te rukama oblikovanim poput batrljaka (sl. 7). Na glavi se ističe nos s naznačenim nosnicama, urezane oči, obrve i kosa koja je od lica i čela odijeljena trima urezanim lukovima. Odjeća je također prikazana urezima vidljivima sa stražnje strane (sl. 8). Ulomci donjih dijelova figurina važni su ponajviše zbog mogućnosti rekonstrukcije ženske nošnje koja se sastojala od pojasa prikazanog urezivanjem (sl.9), odnosno pregače naznačene cik-cak urezima s prednje strane  (sl. 10 i sl. 11). Ovakav tip figurina često se pojavljuje na lokalitetima  protolenđelskog kulturnog kruga, a pretpostavlja se da su korištene u ritualne svrhe.

Ovom nizu antropomorfnih prikaza potrebno je pridodati i još jednu keramičku nogu (sl. 5) pronađenu tijekom istraživanja.

Eneolitičko nalazište na brežuljku Hum kod Apatovca smještenom petnaestak km sjeverno od Križevaca pripada kasnoj vučedolskoj kulturi (oko 2600, god. pr. Kr.). Pojam vučedolska kultura odnosi se na kasnoeneolitičku kulturu s ishodištem u istočnoj Slavoniji i Srijemu. U kasnijim fazama dolazi do znatnog širenja ove kulture te se njeni trgovi pronalaze od okolice Praga na sjeveru i južnih Karpata do rumunjskog Banata na istoku, jugoistočnog alpskog prostora na zapadu i južne Bosne na jugu. Tako je i križevačko područje obuhvaćeno krugom vučedolske kulture.

Na lokalitetu Apatovec-Hum iskopavao je učitelj V. Dukić 1941. god.  istraživši dvije jame.  Zanimljivo je napomenuti da su ova Dukićeva iskopavanja na Humu ujedno prva istraživanja nekog arheološkog lokaliteta na širem križevačkom području uopće. Godine 1977. Gradski muzej Križevci obavio je ovdje manje sondažno istraživanje, a tom prilikom naišlo se na ostatke nadzemne vučedolske kuće, dosta neobrađenog kamena, obrađeno kameno oruđe, slabo obrađeni jelenji rog te mnoštvo životinjskih kostiju.

Među arheološkim materijalom prikupljenim tijekom oba istraživanja kao najzanimljivije ističu se keramičke figurine pronađene tijekom Dukićevih iskopavanja. Od njih sedam, koliko ih se nalazi u fundusu Arheološke zbirke, najbrojnije su figurice životinja što je razumljivo s obzirom na činjenicu da je u životu vučedolske populacije veliku ulogu imalo stočarsko i lovačko gospodarstvo. Dvije životinjske figurice s Huma vjerojatno predstavljaju domaću svinju (sl. 12 i sl. 13), dok se za jednu ne može sa sigurnošću utvrditi prikazuje li ovcu odnosno ovna ili divlju svinju (sl. 14). Na lokalitetu ranobrončanodobne vinkovačke kulture Rudina 1 kod Koprivničke Rijeke blizu Apatovca, na kojemu se zatiču brojni vučedoloidni elementi, pronađene su figurice životinja i njihovi ulomci među kojima se izdvajaju figurica jelena i životinje koja bi mogla predstavljati svinju ili ovcu.

Antropomorfni prikazi s Huma zastupljeni su ulomcima dviju vrlo stiliziranih plosnatih ženskih figurina.  Jedan ulomak prikazuje gornji dio trupa, iznad struka, s naglašenim  grudima i rukama oblikovanim poput batrljaka (sl. 15), dok je ulomak druge figurine vrlo fragmentaran te se na njemu ističu samo grudi  (sl. 16).

Zanimljiva je mala keramička imitacija kamene sjekire s rupom koja se vjerojatno nosila oko vrata kao privjesak  (sl. 17).

Pronađen je također i jedan okrugli plosnati keramički predmet s izduženom cjevastom rupom na obje strane koji bi mogao predstavljati model kotača (sl. 18), odnosno izum koji je promijenio i znatno olakšao život ljudima u prapovijesti.

 

LITERATURA

1.DIMITRIJEVIĆ, Stojan: Neolit u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Arheološka istraživanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj-Znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva Varaždin 1975, Zagreb 1978, 81 i d.

2.KALICZ, Nandor: Figuerliche Kunst und bemalte Keramik aus dem Neolithikum Westungarns. Archeolingua, Budapest 1998.

3.KALICZ, Nandor: Die Anfänge der urgeschichtlichen Tonstatuetten in West-Transdanubien. In Die wunderschönen Menschendarstellung im urzeitlichen Westungarn, Szombately 2007, s.18-29.

4.KALICZ,N.-KREITER,E.-TOKAI,Z.M.: Die Rolle der Sopot-Kultur in der Entstehung der Lengyel-Kultur auf Grund der neuen Ausgrabungen in Suedwestungarn. In.The Lengyel, Polgar and related cultures in the Middle/Late Neolithic in Central Europe (ed.K.J.Kozlowsky and P. Raczky), Krakow 2007, s.29-47.

5.MARKOVIĆ, Zorko: Vučedolska kultura u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Arheološki vestnik 32, Ljubljana 1981, s. 219-271, T.1-19.

6.MARKOVIĆ,Z.-OKROŠA ROŽIĆ,L: Multikulturalni aspekt neolitičkog nalazišta Brezovljani. Katalog izložbe, Križevci 2017.

7.OKROŠA ROŽIĆ, Lana: Regionalni tipovi sopotske kulture na križevačkom području. Katalog izložbe, Virovitica 2013.

8.OKROŠA ROŽIĆ Lana: Brezovljani. Opuscula archaeologica 37/38, Zagreb 2014, s. 397-405.

9.TEŽAK GREGL, T:-DIMITRIJEVIĆ, S:-MAJNARIĆ-PANDŽIĆ, N:Prapovijest, Zagreb 1998.

 

Autorica izložbe i teksta: mr. sc. Lana Okroša Rožić, muzejska savjetnica Gradskog muzeja Križevci