Potreba za prikupljanjem predmeta povijesne i muzejske vrijednosti rezultirala je osnivanjem zavi\u010dajne zbirke 1952. godine te kona\u010dno, deset godina kasnije, osnivanjem Muzeja, preseljenjem zbirki iz zgrade Hrvatskog doma u novu zgradu tzv. pavlinskog gostinjca u kojoj se Muzej i danas nalazi. Umjetni\u010dka (likovna) zbirka sve do dana\u0161njih dana nije izlo\u017eena u stalnom postavu Muzeja, ve\u0107 se \u010duva u posebnoj sobi, u depou Likovne galerije, koja je ulicom odvojena od zgrade Muzeja. Na osnivanju Umjetni\u010dke (likovne) zbirke, izme\u0111u ostalog, posebno je zaslu\u017ean povjesni\u010dar umjetnosti i kasnije ravnatelj Muzeja Vladimir Srim\u0161ek, koji je ujedno radio i na ure\u0111enju prostora za galerijsku i izlo\u017ebenu djelatnost. Od sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a mo\u017ee se pratiti izlaga\u010dka djelatnosti Muzeja, od kada datira i sustavno prikupljanje gra\u0111e za Umjetni\u010dku (likovnu) zbirku. Bogati fundus Likovne galerije u kojoj se nalazi navedena zbirka, sastoji se od amaterskih i akademskih djela autora (u maloj mjeri nepoznatih autora) koji su na neki na\u010din vezani za Kri\u017eevce \u2013 bilo ro\u0111enjem, \u017eivotom, djelovanjem ili su motivi prikazani na njihovim djelima, odnosno subjekti i objekti, pejza\u017ei ili druge teme, neposredno vezane za grad i njegovu okolicu. Navedena zbirka odlikuje se brojem od 885 muzejskih predmeta \u2013 djela, koji se dijele na slikarska (me\u0111u kojima su zastupljene tehnike ulja na platnu, grafike, akvarela, pastela, fotografije, kola\u017ea, kao i crte\u017ei olovkom, tu\u0161em, itd.), skulptorska djela (prevladavaju bronca, drvo, gips) te u manjoj mjeri predmeti primijenjene umjetnosti (poput kerami\u010dkih predmeta, dekorativno ukra\u0161enih knji\u0161kih izdanja, mape radova). Ve\u0107ina djela Umjetni\u010dkoj je zbirci pripala donacijom Muzeju, a u manjoj mjeri otkupom umjetnina od strane Muzeja.<\/p>\n
Istaknimo samo neka od najreprezentativnijih ostvarenja Umjetni\u010dko (likovne) zbirke i najimpozantnije autore: Oton Ivekovi\u0107 sa skicom Krvavoga sabora za natje\u010daj kojim se odabirala velika slika na trijumfalnom luku u crkvi sv. Kri\u017ea nakon obnove 1913. godine; Joso Bu\u017ean koji je naslikao kvalitetan portret kri\u017eeva\u010dkoga velikana, pjesnika i pisca, prvog esteti\u010dara i prvog dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Franje Markovi\u0107a; Ivan Zasche znameniti portretist koji je izradio slu\u017ebeni portret Mojsija Balti\u0107a, najzaslu\u017enijeg za otvaranje Kraljevskog \u0161umarskog i gospodarskog u\u010dili\u0161ta u Kri\u017eevcima, najstarije \u0161kole u ovom dijelu Europe za \u0161kolovanje kadrova u poljoprivredi; Marijan Detoni, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, akademik, ro\u0111eni Kri\u017eev\u010danin, kojega predstavljaju djela iz njegove \u201czemlja\u0161ke\u201d faze s po\u010detka tridesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a; Nasta Rojc, jedna od istaknutijih \u017eena slikarica koja je naslikala portret drugog supruga Paule Kiepach dok je bio dje\u010dak; Jelka Struppi, ro\u0111ena Kri\u017eev\u010danka, gluhonijema slikarica koja se \u0161kolovala u Be\u010du i M\u00fcnchenu i bila vrlo tra\u017eena portretistica u Be\u010du gdje je \u017eivjela do kraja 1. svjetskog rata; Dragutin Renari\u0107, poznati grafi\u010dar koji je bio u\u010ditelj slikanja, \u017eivio je do smrti u Kri\u017eevcima gdje je i pokopan; Edo Kova\u010devi\u0107, profesor i akademik koji je pomagao osmisliti prvi postav na\u0161ega Muzeja, koji je zastupljen s otkupljenih \u010detrdesetak gva\u0161eva i crte\u017ea, nastalih u Sv. Ivanu \u017dabnu tridesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a te mnogi drugi autori.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Potreba za prikupljanjem predmeta povijesne i muzejske vrijednosti rezultirala je osnivanjem zavi\u010dajne zbirke 1952. godine te kona\u010dno, deset godina kasnije, osnivanjem Muzeja, preseljenjem zbirki iz zgrade Hrvatskog doma u novu…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":100,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_bbp_topic_count":0,"_bbp_reply_count":0,"_bbp_total_topic_count":0,"_bbp_total_reply_count":0,"_bbp_voice_count":0,"_bbp_anonymous_reply_count":0,"_bbp_topic_count_hidden":0,"_bbp_reply_count_hidden":0,"_bbp_forum_subforum_count":0,"footnotes":""},"class_list":["post-143","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/143","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=143"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/143\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":251,"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/143\/revisions\/251"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/100"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=143"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}