{"id":5197,"date":"2023-09-18T11:22:55","date_gmt":"2023-09-18T10:22:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/?page_id=5197"},"modified":"2023-09-25T11:20:49","modified_gmt":"2023-09-25T10:20:49","slug":"suvremena-pocetnica-uvod-u-umjetnicku-lektiru","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/?page_id=5197","title":{"rendered":"SUVREMENA PO\u010cETNICA: UVOD U UMJETNI\u010cKU LEKTIRU"},"content":{"rendered":"

Program stru\u010dnih predavanja Gradskog muzeja Kri\u017eevci<\/strong><\/h4>\n

\"\"<\/p>\n

SIMPOZIJ<\/strong><\/h2>\n

SUVREMENA PO\u010cETNICA: UVOD U<\/strong>
\nUMJETNI\u010cKU LEKTIRU<\/strong><\/h2>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Organizator: Gradski muzej Kri\u017eevci<\/strong><\/h4>\n

Mjesto odr\u017eavanja: Kino Kri\u017eevci, Razvojni centar i tehnolo\u0161ki park Kri\u017eevci, Ulica Franje Tu\u0111mana 20<\/span><\/strong><\/h4>\n

\"\"<\/h2>\n

28. rujna 2023.<\/strong><\/h2>\n

10:00 do 14:00<\/strong><\/h2>\n

 <\/p>\n

Gosti simpozija<\/strong><\/h4>\n

Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti
\n<\/strong><\/h4>\n

Jasmina Fu\u010dkan, muzejska savjetnica, voditeljica zbirki kiparstva i bjelokosti MUO, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb<\/strong><\/h4>\n

dr. sc. Sandra Kri\u017ei\u0107 Roban, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu<\/strong><\/h4>\n

Darko \u0160imi\u010di\u0107, Institut Tomislav Gotovac, Zagreb<\/strong><\/h4>\n

Vanja Babi\u0107, voditelj Galerije Matica Hrvatska, Zagreb<\/strong><\/h4>\n

Sa\u0161a Pavkovi\u0107, Hrvatska radio televizija<\/strong><\/h4>\n

Autorica programa i moderatorica<\/strong><\/h4>\n

dr. art. Tea Hatadi, ravnateljica Gradskog muzeja Kri\u017eevci<\/strong><\/h4>\n

 <\/p>\n

PROGRAM<\/strong><\/h1>\n

9:30 – 10 h <\/strong>Okupljanje i okrijepa
\n<\/strong><\/p>\n

10:00 \u2013 10:10 Pozdrav dobrodo\u0161lice i p<\/strong>redstavljanje stru\u010dnih predava\u010da
\n<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

10:10 \u2013 10:35 \u00a0 <\/strong><\/h2>\n

Branko Franceschi <\/strong><\/h2>\n

Slu\u010dajne \u010duvaonice <\/em><\/strong><\/h2>\n

poslijepotresni i pandemijski postav zbirke<\/em><\/strong><\/h2>\n

Koncept: Branko Franceschi<\/p>\n

Kustosi: Lada Bo\u0161njak Velagi\u0107, Tatijana Garelji\u0107, Klaudio \u0160tefan\u010di\u0107, Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, Dajana Vlaisavljevi\u0107<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Goran Vrani\u0107 \u00a9 Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb<\/p>\n

Slu\u010dajna \u010duvaonica<\/em>\u00a0je realizirana kao poslijepotresni i pandemijski postav zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. U labavom kronolo\u0161kom redoslijedu predstavljene su sve umjetnine iz fundusa koje su se spletom potrebe smje\u0161taja umjetnina iz prethodnog postava muzejske zbirke za vrijeme trajanja izlo\u017ebe \u2018Ikonografija grada II\u2019, te po evakuacijama iz potresom o\u0161te\u0107enih \u010duvaonica muzeja i ureda dr\u017eavne i gradske uprave kojima su posu\u0111ene, zatekle u izlo\u017ebenom prostoru muzeja. Tako su izlo\u017ebene galerije postale najve\u0107om muzejskom \u010duvaonicom.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

<\/h2>\n

 <\/p>\n

10:40 \u2013 11:05\u00a0\u00a0<\/strong><\/h2>\n

Jasmina Fu\u010dkan <\/strong><\/h2>\n

\u201eMuzej nije televizija\u2026\u201c: <\/em><\/strong><\/h2>\n

o izlo\u017ebama suvremenih umjetnika u Stalnom postavu MUO, 2009. – 2020.<\/em><\/strong><\/h2>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Nika Radi\u0107, “Dom”, 2015. \u00a9 Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb<\/p>\n

\u010cemu slu\u017ei muzej? \u010cemu umjetnost, a \u010demu obrt u nazivu muzeja?
\nPredavanjem \u0107e se predstaviti raznovrsni na\u010dini na koje su suvremeni umjetnici preispitivali temeljne postavke Stalnog postava Muzeja (1995. – 2020.), kojim je javnosti bio predo\u010den stilski razvoj umjetnosti i umjetni\u010dkog obrta od 14. do kraja 20. stolje\u0107a.<\/p>\n

Program Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu MUO<\/em> odr\u017eavao se od 2009. sve do potresa 2020. godine s naglaskom na otvaranju novog idejnog prostora izme\u0111u predmeta i posjetitelja. Koncepcija tih izlo\u017ebi omogu\u0107ila je da se otvore pitanja vezana za dru\u0161tveni, ekonomski i politi\u010dki kontekst umjetnosti.<\/p>\n

Vi\u0161e na: https:\/\/www.muo.hr\/suvremeni-umjetnici-u-stalnom-postavu\/<\/a><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

11:05 \u2013 11:30\u00a0 Okrijepa i dru\u017eenje<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

11:30 \u2013 11:55<\/strong><\/h2>\n

dr. sc. Sandra Kri\u017ei\u0107 Roban<\/strong><\/h2>\n

O \u010demu govorimo, kad govorimo o \u017eenskom pogledu u fotografiji?<\/em><\/strong><\/h2>\n

\"\"<\/p>\n

Erna Gozze, iz privatnog albuma, 1930-e<\/span><\/p>\n

U povijesti hrvatske fotografije, \u017eenski fotografski pogled uglavnom nije bio smatran izazovnim, dok se, prema mi\u0161ljenju kriti\u010dara, na\u010din kako \u017eene gledaju i vide nerijetko odvijao u sigurnoj zoni komfora. Sudjelovanje \u017eena na fotografskoj sceni u Hrvatskoj intenzivira se nakon Drugog svjetskog rata, no pojedina\u010dne autorice javljaju se i prije toga, pa i u vrijeme ratnih stradanja. Iako saznanja o pojedinim situacijama mo\u017eemo zahvaliti upravo njihovom specifi\u010dnom pogledu, on dosad nije bio predmet pojedina\u010dnog istra\u017eivanja.<\/p>\n

U svrhu redefiniranja \u017eenske percepcije i politike gledanja, stekli su se uvjeti predstavljanja njihove fotografske prakse u Hrvatskoj i osobite rasvijetljene sobe<\/em> u kojoj ne nastaju samo intimne scene, nego i fotografije koje na inovativan i intrigantan na\u010din doprinose promjeni paradigme o tzv. \u201c\u017eenskim\u201d temama.<\/p>\n

\"\"<\/h2>\n

<\/h2>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

11:55 \u2013 12:20 <\/strong><\/h2>\n

Darko \u0160imi\u010di\u0107<\/strong><\/h2>\n

TO MOGU I JA<\/strong>
\nNeki primjeri radikalne umjetni\u010dke prakse u Hrvatskoj do 1960. do danas<\/strong><\/em><\/h2>\n

\"\"<\/p>\n

Mladen Stilinovi\u0107, 1979.<\/p>\n

Naslov predavanja preuzet je iz crte\u017ea Mladena Stilinovi\u0107a iz 1979. godine kojim autor
\nironizira vlastiti umjetni\u010dki opus. Ova fraza, nebrojeno puta ponovljena, \u010desto se koristi kao izraz nezadovoljstva upu\u0107en prema drugoj osobi, u ovom slu\u010daju nekom umjetniku i njegovom radu. Upu\u0107uje ga promatra\u010d koji u prvom susretu s nekonvencionalnim umjetni\u010dkim djelom ne poku\u0161ava pro\u010ditati autorovu ideju nego trenutno reagira odbijanjem i stavom da je to \u0161to gleda neva\u017eno, nezanimljivo, isprazno ili bezvrijedno. Ta prva reakcija naj\u010de\u0161\u0107e ostaje izre\u010dena bez ikakve ideje da se u\u010dini i najmanji napor i poku\u0161a shvatiti kontekst i ideju umjetni\u010dkog djela.<\/p>\n

Namjera izlaganja je dati osnovna uputstva za \u010ditanje i upotrebu nekih umjetni\u010dkih djela i pravaca. Nu\u017eno jei potaknuti slobodan pristup informacijama o suvremenim doga\u0111anjima na polju umjetnosti i kulture kroz permanentno obrazovanje tijekom \u0161kolovanja, a kasnije zaintersirati publiku i poticati je na \u00a0otvorenu komunikaciju prema svijetu umjetnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

12:20 \u2013 12:30 Pitanja za sudionike<\/strong><\/p>\n

12:30 \u2013 12:45 Okrijepa<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

12:45 \u2013 13:50<\/strong><\/h2>\n

Vanja Babi\u0107 <\/strong>i Sa\u0161a Pavkovi\u0107:<\/strong>\u00a0<\/strong><\/h2>\n

ANIMIRANI\/EKSPERIMENTALNI FILM I VIDEO U HRVATSKOJ<\/em> <\/u><\/strong><\/h2>\n

(ODABRANI PRIMJERI)<\/u><\/strong><\/h2>\n

\"\"<\/u><\/strong><\/p>\n

Du\u0161an Vukoti\u0107 “Surogat”, 1961. <\/u>
\n<\/u><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

ANIMIRANI\/CRTANI FILM 60-ih GODINA:<\/strong>
\n<\/strong><\/p>\n

Du\u0161an Vukoti\u0107: SUROGAT <\/em><\/strong>(1961.) – 9′ 20″<\/p>\n

Grgi\u0107, B. Kolar, A. Zaninovi\u0107: PROFESOR BALTAZAR \u2013 HANIBALOVE ALPE <\/em><\/strong>(1967.) – 9′ 10″<\/p>\n

 <\/p>\n

EKSPERIMENTALNI FILM I VIDEO 70-ih I 80-ih GODINA:<\/strong><\/p>\n

Ivan Ladislav Galeta: TV PING-PONG <\/em><\/strong>(1975\/78.) – 2′ 00″<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 WATER PULU 1869 1896 <\/em><\/strong>(1987\/88.) – 8′ 50″<\/p>\n

Dalibor Martinis: OPEN REEL <\/em><\/strong>(1976.) – 4′ 30″<\/p>\n

Sanja Ivekovi\u0107: MAKE-UP \u2013 MAKE DOWN <\/em><\/strong>(1978.) – 9′ 00″<\/p>\n

\u017deljko Kipke: CRNO CRNIJE OD CRNOG <\/em><\/strong>(1985.) – 7′ 02″<\/p>\n

 <\/p>\n

EKSPERIMENTALNI FILM\/VIDEO U 21. STOLJE\u0106U<\/strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u017deljko Kipke: UNYIELDING LOOK INTO THE FUTURE <\/em><\/strong>(2013.) – 10′ 25″<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

HVALA!<\/strong><\/h3>\n

Sanja Ivekovi\u0107, Dalibor Martinis, \u017deljko Kipke, Obitelj Ivana Ladislava Galete, Branka Ben\u010di\u0107, Sabina Salamon, Sanja Bor\u010di\u0107, Diana Nenadi\u0107, Tatjana A\u0107imovi\u0107<\/p>\n

Jelena Veli\u0107, Tomislav Belu\u0161i\u0107, Gordana Juran Ratkovi\u0107, Nikola Barbari\u0107, Mi\u0161el Dosko\u010dil, Boro Petrek, u\u010denici i profesori Srednjih \u0161kola u Kri\u017eevcima, Pu\u010dko otvoreno u\u010dili\u0161te Kri\u017eevci<\/p>\n

 <\/p>\n

REALIZIRANO POSUDBOM IZ ZBIRKE
\n<\/strong><\/h4>\n

Umjetnika: \u017dELJKO KIPKE i DALIBOR MARTINIS<\/strong><\/p>\n

I Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Zagreb Film, Hrvatski filmski savez<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a> \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \"\"<\/a> \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \"\"<\/a><\/h4>\n

<\/h4>\n

TEHNI\u010cKA PODR\u0160KA<\/strong><\/h4>\n

Kino Kri\u017eevci, Srednja \u0161kola “Ivan Seljanec” Kri\u017eevci, Televizija Kri\u017eevci, Hotel “Kalnik” Kri\u017eevci i Kri\u017eeva\u010dki poduzetni\u010dki centar<\/p>\n

\"\" \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \"\"\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0 \"\" \u00a0 \u00a0 \"\"\u00a0 \u00a0 \"\"<\/h4>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

REALIZIRANO SREDSTVIMA<\/strong><\/h4>\n

Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Kri\u017eevaca i Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije
\n<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\" \u00a0\u00a0 \"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

BIOGRAFIJE<\/h3>\n
\n

Branko Franceschi<\/em><\/strong> (Zadar, 1959.), povjesni\u010dar umjetnosti, od velja\u010de 2020. obna\u0161a du\u017enost ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Ravnatelj je Galerije umjetnina u Splitu od 2014. do 2020. Od 2010. godine direktor je Virtualnog muzeja avangardne umjetnosti www.avantgarde-museum.com<\/a>, od 2008 – 2010. godine ravnatelj je HDLU Zagreb www.hdlu.hr, u periodu 2004. – 2008. ravnatelj je Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci www.mmsu.hr<\/a>, a od 1987.\u00a0 do 2004. godine voditelj je i kustos Galerije Miroslav Kraljevi\u0107 u Zagrebu.\u00a0 Tijekom karijere organizirao je brojne samostalne i skupne izlo\u017ebe doma\u0107ih i stranih umjetnika u zemlji i inozemstvu, te obna\u0161ao du\u017enosti: nacionalnog selektora na 26. Bijenalu u Sao Paulu 2004., 2. Me\u0111unarodnom bijenalu u Pragu 2005. godine, \u010dlana kustoskog tima 1. Bijenala Kvadrilaterale u Rijeci i 2. Me\u0111unarodnog bijenala mladih umjetnika u Bukure\u0161tu 2006., te <\/em>Overlapping <\/em>Biennial u Bukure\u0161tu 2012. godine. Povjerenik je i kustos Hrvatskog paviljona na 55. Venecijanskom bijenalu 2013, kustos je hrvatskog paviljona na 52. Venecijanskom bijenalu 2007. godine i 11. Me\u0111unarodnoj izlo\u017ebi arhitekture Venecijanski bijenale, 2008. godine. Kao nezavisni kriti\u010dar napisao je brojne priloge za dnevni tisak, umjetni\u010dke revije i \u010dasopise, TV i radio emisije te je inicirao i koordinirao rezidencije i projekte kulturne razmjene Hrvatske i SAD (P.S.1 me\u0111unarodni studio programi, Eastern European Residency Exchange), te Hrvatske i Velike Britanije (Blind Date). Organizirao je mnogobrojne posjete inozemnih kustosa i umjetnika u Hrvatsku koji su rezultirali uklju\u010divanjem doma\u0107ih umjetnika u va\u017ene me\u0111unarodne projekte. Organizirao je brojne izlo\u017ebe u inozemstvu od kojih se isti\u010du hvaljene izlo\u017ebe u New Yorku, Budimpe\u0161ti i Istanbulu, a u Hrvatskoj je organizirao izlo\u017ebe istaknutih me\u0111unarodnih umjetnika poput Luc Tuymansa, Tony Cragga, Miroslawa Ba\u0142ke, Carl Micahel von Hausswolffa, te mnogobrojne izlo\u017ebene projekte koji su predstavljali doma\u0107e i inozemne umjetnike.\u00a0 <\/em><\/p>\n

\u010clan je AICA Croatia (upravni odbor), ICOM, CIMAM, DPUH i aktualnog saziva Hrvatskog muzejskog vije\u0107a pri Ministarstvu kulture RH.<\/em><\/p>\n

Dobitnik je Godi\u0161nje nagrade za likovnu kritiku HS AICA 2018. godine. <\/em><\/p>\n

\n

Jasmina Fu\u010dkan<\/strong> diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Zaposlena je u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu kao voditeljica muzejskih zbirki kiparstva i bjelokosti. Od 2009. do 2020. kustosica je izlo\u017ebenog programa Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu MUO.<\/em><\/p>\n

Kao kustosica, koautorica ili autorica sudjelovala je u organizaciji izlo\u017ebi iz fundusa i monografskih nastupa suvremenih autora. Urednica je monografije Svjetlan Junakovi\u0107 \/ crte\u017ei iz blokova 2011. – 2021. (Sandorf, 2022.). <\/em>
\nObjavljuje autorske tekstove o doga\u0111ajima na suvremenoj izvedbenoj sceni na e-portalu Plesna scena. <\/em>
\n\u010clanica je studijske sekcije ULUPUH-a.<\/em><\/p>\n

\n

Sandra Kri\u017ei\u0107 Roban<\/strong> doktorirala je u podru\u010dju povijesti umjetnosti te se bavi teorijom i kritikom, kustoskom praksom, nastavom i pisanjem. Radi na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu kao znanstvena savjetnica u trajnom zvanju. Teme istra\u017eivanja su joj suvremena umjetnost, povijest i teorija fotografije, poslijeratna arhitektura, problematika javnog prostora i alternativne strategije sje\u0107anja. Jedna je od osniva\u010dica Ureda za fotografiju.<\/em><\/p>\n

Objavila je knjige Na drugi pogled: pozicije suvremene hrvatske fotografije (UPI2M & IPU, 2010.), Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas: odgovornost slike u vrijeme nestrpljivog pogleda (Ljevak, 2013.), monografije Hana Mileti\u0107 \u2013 Street Photography (UzF, 2016.), Vlado Martek \u2013 Pripremanje za fotografiju (UzF, 2018.), Anabel Zanze \u2013 Napinjanje teksta (Gliptoteka HAZU, 2018.), Branko Bali\u0107 (IPU, 2022.), te Pisma Ireni. Rekonstrukcija izgubljenog vremena iz arhiva I. V. (Ljevak, 2022.) Izlagala je na me\u0111unarodnim konferencijama, priredila niz samostalnih i skupnih izlo\u017ebi i objavila brojna poglavlja u knjigama, znanstvene i stru\u010dne radova, tekstove u katalozima, te kritike, prikaze i razgovore u doma\u0107im i inozemnim tiskanim izdanjima.<\/em><\/p>\n

\n

Darko \u0160imi\u010di\u0107 (1957.)<\/strong> Suosniva\u010d je i predsjednik Instituta Tomislav Gotovac u Zagrebu (2012.), gdje radi kao voditelj programskih aktivnosti. Bio je programski menad\u017eer u SCCA \/ Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu (1994. \u2013 2006.). Radio je u dokumentacijskom odjelu Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (2006. \u2013 2009.). \u010clan je Hrvatske sekcije me\u0111unarodnog udru\u017eenja likovnih kriti\u010dara (AICA).<\/em><\/p>\n

Krajem 1970-ih godina zapo\u010deo je prikupljati osobni arhiv i stvarati kolekciju djela suvremenih umjetnika. Bio je kustos brojnih izlo\u017ebi u zemlji i inozemstvu i autor niza tekstova i likovnih kritika. Odr\u017eao je vi\u0161e predavanja u zemlji i inozemstvu. Njegova recentna istra\u017eivanja fokusirana su na grupe i umjetnike u hrvatskoj umjetnosti 60-ih i 70-ih godina (Tomislav Gotovac, Nove tendencije, Gorgona, Mangelos, Grupa \u0161estorice autora).<\/em><\/p>\n

\n

Vanja Babi\u0107 (1965.)<\/strong> diplomirao je povijest umjetnosti i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1990. djeluje kao likovni kriti\u010dar, a od 1993. i kao kustos. Voditelj je Galerije MH od 1995. a od 2010. tako\u0111er je i stalni kustos suradnik u Galeriji Kranj\u010dar. Priredio je i\/ili predgovorom popratio vi\u0161e od dvije stotine samostalnih izlo\u017ebi, a autor je ili koautor niza tematski koncipiranih skupnih izlo\u017ebi. Prikazi izlo\u017ebi, likovne kritike i razgovori s umjetnicima objavljeni su mu u postoje\u0107im ili vi\u0161e nepostoje\u0107im novinama odnosno \u010dasopisima Vijenac (gdje je i urednik likovne rubrike), Kontura, 15 dana, Cicero, Zor, a povremeni je suradnik i \u010dasopisa 365\u1d52 \u0161to ga izdaje Slova\u010dka nacionalna galerija iz Bratislave. Od 2003. do 2005. bio je koautor i voditelj obrazovnog serijala Hrvatske televizije Percepcija s temama iz suvremene umjetnosti, a od 2018. autor je i voditelj emisije U vizualnom kodu na 3. programu Hrvatskoga radija. Autor je scenarija za kratki dokumentarni film o Jurju Dalmatincu u produkciji HRT-a (redateljica Snje\u017eana Samac)Bio je \u010dlanom niza stru\u010dnih povjerenstava za odabir ili otkup radova kao i za dodjelu nagrada (24. salon mladih, 13 bijenale mladih Mediterana \u2013 hrvatska likovna selekcija, Erste fragmenti, Essl Art Award, 5. hrvatski trijenale crte\u017ea, Nagrada Vladimir Nazor za likovnu umjetnost za 2019. i 2020.)<\/em><\/p>\n

\u010clan je AICE i Matice hrvatske.<\/em><\/p>\n

\n

Sa\u0161a Pavkovi\u0107,<\/strong> ro\u0111en u Osijeku 1965., kazali\u0161nom, likovnom, knji\u017eevnom i medijskom kritikom bavi se od kraja osamdesetih. Od sredine devedesetih radi kao novinar i urednik u Informativnom programu Hrvatske radio televizije a sura\u0111ivao je i u emisijama Dokumentarnog, Mozai\u010dkog i Obrazovnog program te na Hrvatskom radiju. Napisao vi\u0161e predgovora za izlo\u017ebe hrvatskih umjetnika mla\u0111e generacije, posljednjih godina sura\u0111ivao na projektima Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti – \u201cIkonografija grada II. (1950. – 2000.+) Vizije grada\u201d i Muzeja grada Zagreba – Stadion Maksimir [sportska Arhitektura Vladimira Turine].<\/em><\/p>\n

\n

VIZUALNI IDENTITET MUZEJA: Ra\u0161i\u0107+Vrabec<\/p>\n

DIZAJN VIZUALA PROJEKTA: Zrinka Zagorec<\/p>\n

LEKTURA I KOREKTURA: Martina Majdak<\/p>\n

AUTORICA PROJEKTA: dr. art. Tea Hatadi<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Program stru\u010dnih predavanja Gradskog muzeja Kri\u017eevci SIMPOZIJ SUVREMENA PO\u010cETNICA: UVOD U UMJETNI\u010cKU LEKTIRU     Organizator: Gradski muzej Kri\u017eevci Mjesto odr\u017eavanja: Kino Kri\u017eevci, Razvojni centar i tehnolo\u0161ki park Kri\u017eevci, Ulica…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":5311,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_bbp_topic_count":0,"_bbp_reply_count":0,"_bbp_total_topic_count":0,"_bbp_total_reply_count":0,"_bbp_voice_count":0,"_bbp_anonymous_reply_count":0,"_bbp_topic_count_hidden":0,"_bbp_reply_count_hidden":0,"_bbp_forum_subforum_count":0,"footnotes":""},"class_list":["post-5197","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/5197","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5197"}],"version-history":[{"count":53,"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/5197\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5315,"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/5197\/revisions\/5315"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5311"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5197"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}