Udruga vinara i vinogradara “Bilikum” i predsjednik udruge Denis Maksi\u0107 u suradnji s Gradskim muzejom Kri\u017eevci i ravnateljicom dr. art. Teom Hatadi pripremaju prvo izdanje karata za belot s poznatim Kri\u017eev\u010dankama i Kri\u017eev\u010danima koji su svojim djelovanjem bili povezani s vinovom lozom, vinom, vinogradarstvom i Kri\u017eeva\u010dkim \u0161tatutima.<\/p>\n
AS<\/strong><\/p>\n ALBERTO OGNJAN \u0160TRIGA<\/u><\/strong><\/a> \u2013 iako prvenstveno poznat kao operni pjeva\u010d u prvoj hrvatskoj operi Ljubav i zloba<\/em>, \u0160triga je po profesiji bio pravnik i petnaest je godina vodio hrvatski dr\u017eavni arhiv. Po umirovljenju posvetio se svom hobiju, vinogradarstvu i vinarstvu. Proizvodio je vrlo kvalitetna vina koje je izvozio u Francusku i SAD, a tako\u0111er je kao putuju\u0107i u\u010ditelj dr\u017eao predavanja o vinogradarstvu i vo\u0107arstvu.<\/p>\n JOSIP KIEPACH<\/u><\/strong><\/a> \u2013\u00a0otac slavnog izumitelja Marcela Kiepacha, kri\u017eeva\u010dki veleposjednik koji je posjedovao brojne vinograde u okolici Kri\u017eevaca, primjerice Hum kod Zaistovca, Dubovec i Gregurovac, sveukupno vi\u0161e od 20 hektara. Svoje je vino \u010duvao u podrumu dvorca u Kri\u017eevcima.<\/p>\n ZVONIMIR PU\u017dAR<\/u><\/strong> <\/a>\u2013\u00a0po zanimanju pisac i tipograf, Zvonimir Pu\u017ear je niz godina \u017eivio u Kri\u017eevcima gdje je naukovao i radio kod znamenitog tiskara Gustava Neuberga. Upravo u Neubergovoj tiskari Po\u017ear je sastavio i uredio prvo cjelovito izdanje Kri\u017eeva\u010dkih \u0161tatuta skromno se potpisav\u0161i samo kao \u201epajda\u0161 Zvonko\u201c. Pu\u017earovo izdanje \u0160tatuta temelj je svim suvremenim (re)izdanjima.<\/p>\n DRAGUTIN LAMBL<\/u><\/strong><\/a> \u2013\u00a0\u010de\u0161ki agronom koji 1860. postaje prvi ravnatelj Kraljevskog gospodarskog i \u0161umarskog u\u010dili\u0161ta u Kri\u017eevcima. U svom se radu \u010desto bavio vinarstvom objaviv\u0161i dvije knjige o toj temi. S Antonom Trummerom osnovao je u to vrijeme najve\u0107u hrvatsku ampelografsku zbirku s vi\u0161e do 280 sorata vinove loze te zavr\u0161io sistematizaciju hrvatskog nazivlja odlika vinove loze.<\/p>\n <\/p>\n KRALJ<\/strong><\/p>\n LJUDEVIT VUKOTINOVI\u0106<\/u><\/strong><\/a> –\u00a0pravnik, knji\u017eevnik, prirodoslovac, politi\u010dar. Iznimno svestrana osoba \u0161irokih interesa. Bio je \u017eupan Kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije od 1861. do 1865. Tijekom 1850-ih zajedno s Josipom Schlosserom postavlja temelje hrvatske botanike, u isto vrijeme prou\u010davaju\u0107i tehnologiju vinarstva o \u010demu je pisao u Gospodarskom listu.<\/p>\n MILISLAV DEMEREC<\/u><\/strong><\/a> \u2013\u00a0znameniti geneti\u010dar koji nakon zavr\u0161etka Vi\u0161eg gospodarskog u\u010dili\u0161ta i kra\u0107eg rada na njemu odlazi najprije u Francusku, a zatim u SAD, gdje \u0107e na College of Agriculture Sveu\u010dili\u0161ta Cornell u Ithaci ste\u0107i doktorat iz genetike. Zatim prelazi u Cold Spring Harbour nedaleko New Yorka gdje \u0107e raditi do umirovljenja. U svom znanstvenom radu bavio se i genetskim mutacijama kod vinske mu\u0161ice (Drosophila melanogaster)<\/em>.<\/p>\n MOJSIJE BALTI\u0106<\/u><\/strong><\/a> \u2013\u00a0porijeklom iz Vojne krajine Balti\u0107 je cijeli svoj radni vijek proveo rade\u0107i na pobolj\u0161anju gospodarskih prilika u Hrvatskoj. Jedan je od najzaslu\u017enijih za otvaranje Kraljevskog gospodarskog i \u0161umarskog u\u010dili\u0161ta u Kri\u017eevcima 1860. godine. Tijekom 1850-ih u Gospodarskom listu objavljuje zapa\u017eene priloge o vinogradarstvu.<\/p>\n IVAN ZAKMARDIJ DIJANKOVE\u010cKI<\/u><\/strong><\/a> \u2013 jedna od najznamenitijih osoba Hrvatske tijekom 17. stolje\u0107a. Kao protonotar Kraljevine zapo\u010deo je sustavno prikupljanje arhivske gra\u0111e te ga se smatra za\u010detnikom Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva. Iznimno bogat, nakon smrti ve\u0107inu svog imetka darovao je u dobrotvorne svrhe, pa su tako zahvaljuju\u0107i njemu Kri\u017eevci dobili gimnaziju.<\/p>\n <\/p>\n DE\u010cKI<\/strong><\/p>\n FRAN SRE\u0106KO GUNDRUM ORIOV\u010cAN<\/u><\/strong><\/a>\u00a0\u2013 lije\u010dnik, putopisac, prevoditelj, prosvjetitelj na podru\u010dju zdravstva. Nakon zavr\u0161etka studija u Be\u010du i rada kao lije\u010dnik u Bugarskoj, 1894. dolazi u Kri\u017eevce na mjesto gradskog fizika. Bio je veliki pobornik apstinencije i borac protiv alkoholizma. Objavio je nekoliko knji\u017eica o \u0161tetnosti alkohola na ljudsko zdravlje, posebno kod djece.<\/p>\n VJEKOSLAV K<\/u><\/strong>\u00d6R<\/u><\/strong>\u00d6SKENY<\/u><\/strong> <\/a>\u2013 bio je profesor i namjesni ravnatelj Kraljevskog gospodarskog i \u0161umarskog u\u010dili\u0161ta u Kri\u017eevcima od osnutka do 1879. godine. Autor je prvog ud\u017ebenika iz geodezije na hrvatskom jeziku. Po umirovljenju po\u010deo se baviti vo\u0107arstvom i vinogradarstvom, a priloge u tome objavljivao je u brojnim novinama i \u010dasopisima. Bio je urednik Gospodarskog vinogradarskog kalendara<\/em>.<\/p>\n ANDRE MOHOROVI\u010cI\u0106<\/u><\/strong><\/a>\u00a0\u2013 arhitekt i povjesni\u010dar umjetnosti ro\u0111en 1913. u Kri\u017eevcima. Bio je profesor na Tehni\u010dkom i Arhitektonskom fakultetu, dekan Arhitektonskog fakulteta, rektor Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta. Godine 1962. izabran je za redovitog \u010dlana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU), a njenim je potpredsjednikom bio od 1978. do 1991.<\/p>\n FRANJO MARKOVI\u0106<\/u><\/strong><\/a>\u00a0\u2013 knji\u017eevnik, politi\u010dar, filozof ro\u0111en 1845. u kri\u017eeva\u010dkom Gornjem gradu. Studirao je u Be\u010du gdje je i doktorirao filozofiju (estetiku). Profesor je i prvi dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu te rektor Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta. Ve\u0107 s 28 godina postao je \u010dlanom JAZU (danas HAZU), a nekoliko je puta biran i za zastupnika u Hrvatski sabor.<\/p>\n <\/p>\n TAKO\u0110ER \u017dENSKE OSOBE KOJE KRASE KARTE SU<\/strong><\/p>\n DAMA<\/strong><\/p>\n SIDONIJA RUBIDO ERD<\/u><\/strong>\u00d6DY<\/u><\/strong><\/a>\u00a0\u2013 porijeklom iz znamenite grofovske obitelji Erd\u00f6dy Sidonija je slavu stekla pjevaju\u0107i budnice na hrvatskom jeziku. Kao operna primadona pjevala je glavnu ulogu u prvoj hrvatskoj operi Ljubav i zloba<\/em>. Nakon smrti supruga Antuna pl. Rubida povukla se u svoj dvorac u Gornjoj Rijeci gdje je \u017eivjela sa sinom Radoslavom i vodila uzorno gospodarstvo.<\/p>\n MARTA POSPI\u0160IL-GRIFF\u00a0<\/u><\/strong>\u2013 operna pjeva\u010dica ro\u0111ena je u Kri\u017eevcima, a svoje je glazbeno obrazovanje stekla u Zagrebu i Be\u010du. Debitirala je 1914. i cijelu je svoju pjeva\u010dku karijeru provela kao \u010dlanica zagreba\u010dke Opere, iako je imala brojne ponude iz inozemstva. Kao alt i mezzosopran pjevala je razne uloge u brojnim operama, a nekoliko je puta nastupala i izvan Hrvatske. Njezin je glas ostao zabilje\u017een na snimkama tvrtke Edison Bell Penkala.<\/p>\n