Stjepan Krizin Saka\u010d potomak je potkalni\u010dke \u201e\u0161ljivarske\u201c obitelji Soka\u010d (ili Saka\u010d) koja svoje korijene vu\u010de iz mjesta Vojnovec podno Malog Kalnika. Neki od Soka\u010da u 18. st. sele na sjeverne obronke Kalnika u mjesto Kapela Kalni\u010dka gdje je Stjepan Krizin ro\u0111en 10. listopada 1890. Pu\u010dku \u0161kolu poha\u0111ao je u Ljube\u0161\u010dici, ni\u017eu gimnaziju u Vara\u017edinu, dok je u Zagrebu zavr\u0161io vi\u0161e razrede na Gornjogradskoj gimnaziji gdje su mu predavali Vjekoslav Klai\u0107 (povijest) i Milan \u0160enoa (zemljopis). Nakon mature, 1910. odlazi u Rim gdje studira na zavodu Germanicum-Hungariana te 1915. sti\u010de svoj prvi doktorat, iz filozofije, na papinskom sveu\u010dili\u0161tu Gregoriana. Ulazak Italije u Prvi svjetski rat primorava ga da se u svibnju 1915. godine\u00a0vrati u Zagreb, gdje pristupa isusova\u010dkom novicijatu. Od jeseni 1916. do ljeta 1918. studira i doktorira teologiju u Innsbrucku, a u srpnju 1917. biva zare\u0111en i primljen u isusova\u010dki red. Od jeseni 1918. do ljeta 1919. radi u sjemeni\u0161tu u Sarajevu, nakon \u010dega odlazi u Rim na dvogodi\u0161nju specijalizaciju na novoutemeljenom Papinskom orijentalnom institutu. Neko vrijeme boravi u Francuskoj, a od jeseni 1922. do jeseni 1924. ponovno je u Sarajevu gdje je postavljen za profesora i rektora na nadbiskupskom sjemeni\u0161tu. Ponovno se vra\u0107a u Rim gdje stje\u010de svoj tre\u0107i doktorat, ovaj puta iz orijentalnih crkvenih znanosti, a krajem 1925. prihva\u0107a i isto\u010dni obred i prelazi u slu\u017ebu kri\u017eeva\u010dkog grko-katoli\u010dkog biskupa Dionizija Njaradija. Izme\u0111u 1926. i 1933. uglavnom je u Rimu, no \u010desto boravi u isto\u010dnoj Europi., ponajvi\u0161e me\u0111u grkokatolicima: \u010cehoslova\u010dka i Makedonija (1926.), Bugarska (1927. i 1929.). U jesen 1933. odlazi na dvije godine u Poljsku, zatim u Bjelorusiju, gdje tako\u0111er \u017eivi dvije godine rade\u0107i s isusova\u010dkim novacima isto\u010dnog obreda, da bi od jeseni 1935. do jeseni 1937. ponovno djelovao u Zagreb. Naposljetku u jesen 1937. odlazi u Rim po\u0161to je na Orijentalnom institutu postavljen za profesora isto\u010dne (slaveno-balkanske) crkvene povijesti, \u0161to \u0107e ostati sve do umirovljenja 1966. godine.
\nKao povjesni\u010dar bavio se ranom povije\u0161\u0107u Hrvata. Posebno mu je omiljena tema bila etnogeneza, te je tvorac i najzna\u010dajniji predstavnik teorije o iranskom podrijetlu Hrvata, koja je bila naro\u010dito popularna tijekom Drugoga svjetskog rata, te u zadnjem desetlje\u0107u 20. stolje\u0107a, no danas je uglavnom napu\u0161tena. Ostavio je i dvije autobiografije objavljene 1961. (u Buenos Airesu) i 1971. (u Rimu), koje omogu\u0107uju rekonstrukciju njegova \u017eivota. Od povijesnih radova najpoznatiji su mu: Ugovor pape Agatona i Hrvata proti navalnom ratu oko g. 679. (1931)., O kavkasko-iranskom podrijetlu Hrvata (1937.), Otkud Hrvatima \u201eBan\u201c (1939.), Historijski razvoj imena \u201eHrvat\u201c od Darija I. do Konstantina Porfirogeneta (1942.)… Osim na hrvatskom radovi su mu objavljivani na engleskom, njema\u010dkom, francuskom, talijanskom i \u0161panjolskom jeziku.
\nPreminuo je u Rimu te je sahranjen u isusova\u010dkoj grobnici na rimskom groblju Campo Verano, iako mu je velika \u017eelja bila da bude pokopan na skromnom groblju svog rodnog sela Kapela Kalni\u010dka.<\/p>\n
PREDMET:
\nRazglednica s prikazom utvrde Mali Kalnik (Gradski muzej Kri\u017eevci, GMK-6646)<\/p>\n
PRIPREMIO:
\nOzren Blagec, vi\u0161i kustos Gradskog muzeja Kri\u017eevci<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Stjepan Krizin Saka\u010d potomak je potkalni\u010dke \u201e\u0161ljivarske\u201c obitelji Soka\u010d (ili Saka\u010d) koja svoje korijene vu\u010de iz mjesta Vojnovec podno Malog Kalnika. Neki od Soka\u010da u 18. st. sele na sjeverne…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4071,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_bbp_topic_count":0,"_bbp_reply_count":0,"_bbp_total_topic_count":0,"_bbp_total_reply_count":0,"_bbp_voice_count":0,"_bbp_anonymous_reply_count":0,"_bbp_topic_count_hidden":0,"_bbp_reply_count_hidden":0,"_bbp_forum_subforum_count":0,"footnotes":""},"categories":[332],"tags":[],"class_list":["post-4072","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vremeplov"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4072","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4072"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4072\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4074,"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4072\/revisions\/4074"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4071"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4072"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4072"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4072"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}