Potreba za prikupljanjem predmeta povijesne i muzejske vrijednosti rezultirala je osnivanjem zavičajne zbirke 1952. godine te konačno, deset godina kasnije, osnivanjem Muzeja, preseljenjem zbirki iz zgrade Hrvatskog doma u novu zgradu tzv. pavlinskog gostinjca u kojoj se Muzej i danas nalazi. Umjetnička (likovna) zbirka sve do današnjih dana nije izložena u stalnom postavu Muzeja, već se čuva u posebnoj sobi, u depou Likovne galerije, koja je ulicom odvojena od zgrade Muzeja. Na osnivanju Umjetničke (likovne) zbirke, između ostalog, posebno je zaslužan povjesničar umjetnosti i kasnije ravnatelj Muzeja Vladimir Srimšek, koji je ujedno radio i na uređenju prostora za galerijsku i izložbenu djelatnost. Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća može se pratiti izlagačka djelatnosti Muzeja, od kada datira i sustavno prikupljanje građe za Umjetničku (likovnu) zbirku. Bogati fundus Likovne galerije u kojoj se nalazi navedena zbirka, sastoji se od amaterskih i akademskih djela autora (u maloj mjeri nepoznatih autora) koji su na neki način vezani za Križevce – bilo rođenjem, životom, djelovanjem ili su motivi prikazani na njihovim djelima, odnosno subjekti i objekti, pejzaži ili druge teme, neposredno vezane za grad i njegovu okolicu. Navedena zbirka odlikuje se brojem od 885 muzejskih predmeta – djela, koji se dijele na slikarska (među kojima su zastupljene tehnike ulja na platnu, grafike, akvarela, pastela, fotografije, kolaža, kao i crteži olovkom, tušem, itd.), skulptorska djela (prevladavaju bronca, drvo, gips) te u manjoj mjeri predmeti primijenjene umjetnosti (poput keramičkih predmeta, dekorativno ukrašenih knjiških izdanja, mape radova). Većina djela Umjetničkoj je zbirci pripala donacijom Muzeju, a u manjoj mjeri otkupom umjetnina od strane Muzeja.

Istaknimo samo neka od najreprezentativnijih ostvarenja Umjetničko (likovne) zbirke i najimpozantnije autore: Oton Iveković sa skicom Krvavoga sabora za natječaj kojim se odabirala velika slika na trijumfalnom luku u crkvi sv. Križa nakon obnove 1913. godine; Joso Bužan koji je naslikao kvalitetan portret križevačkoga velikana, pjesnika i pisca, prvog estetičara i prvog dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Franje Markovića; Ivan Zasche znameniti portretist koji je izradio službeni portret Mojsija Baltića, najzaslužnijeg za otvaranje Kraljevskog šumarskog i gospodarskog učilišta u Križevcima, najstarije škole u ovom dijelu Europe za školovanje kadrova u poljoprivredi; Marijan Detoni, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, akademik, rođeni Križevčanin, kojega predstavljaju djela iz njegove “zemljaške” faze s početka tridesetih godina prošloga stoljeća; Nasta Rojc, jedna od istaknutijih žena slikarica koja je naslikala portret drugog supruga Paule Kiepach dok je bio dječak; Jelka Struppi, rođena Križevčanka, gluhonijema slikarica koja se školovala u Beču i Münchenu i bila vrlo tražena portretistica u Beču gdje je živjela do kraja 1. svjetskog rata; Dragutin Renarić, poznati grafičar koji je bio učitelj slikanja, živio je do smrti u Križevcima gdje je i pokopan; Edo Kovačević, profesor i akademik koji je pomagao osmisliti prvi postav našega Muzeja, koji je zastupljen s otkupljenih četrdesetak gvaševa i crteža, nastalih u Sv. Ivanu Žabnu tridesetih godina prošloga stoljeća te mnogi drugi autori.