SANELA HUZJAK Izvješće o radu u 2023
Sanela Huzjak diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na Odsjeku za konzerviranje-restauriranje umjetnina 2009.g. Otada je zaposlena u Hrvatskom državnom arhivu u Središnjem laboratoriju za konzervaciju i restauraciju. Ima dvije uže specijalnosti, konzervator-restaurator za slike i viši konzervator-restaurator za arhivsku, knjižničnu građu i umjetnine na papiru. Radila je na brojnim predmetima od slikane i pisane vrijednosti hrvatske kulturne baštine. Ističu se Ivan Meštrović, Slava Raškaj, Lidija Laforest, Dušan Džamonja, Statut Grada Dubrovnika iz 1437. g. iz Državnog arhiva u Dubrovniku (službeni prijepis izvornoga Statuta koji datira u 13. st.), arheološki dokumenti koji su pronađeni na području Drežnice, te mnogi drugi spisi i umjetnine. Sudjelovala je na međunarodnim konferencijama (Hrvatska, Austrija, Francuska), seminarima, radionicama (Hrvatska, Austrija), izložbama, izlaganjima i publikacijama. Član je Hrvatskog restauratorskog društva (HRD).
ISTRAŽIVANJE UMJETNINA IZ GRADSKOG MUZEJA KRIŽEVCI, LIKOVNA ZBIRKA
U Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog državnog arhiva stigle su četiri umjetnine iz Gradskog muzeja Križevci, stalni postav Likovne zbirke. Prema likovnom sadržaju, dataciji i tehnici izrade, umjetnine možemo podijeliti u dvije skupine. Madona i Krist u hramu su oslikane grafike na pergameni i datiraju u 1687.g., odnosno 17 st. Akvareli na papiru su Portret Šandora pl. Pisačića i Portret Marike pl. Pisačić i obje datiraju u 1803.g. Autor oslikanih grafika je nepoznat, dok je autor akvarela August Kunz, koji je poznat po slikanju minijaturnih portreta članova uglednih obitelji.
Kao dio konzervatorsko-restauratorskog procesa, na spomenutim umjetninama su provedena istraživanja. Umjetnine su istraživane tehnikama snimanja pod dnevnim svjetlom, dnevnim kosim svjetlom, UV- svjetlom, te digitalnim mikroskopom Dino-Lite u vidljivom i IR spektru. Svrha navedenih istraživanja je utvrđivanje autora i natpisa na oslikanim grafikama na pergameni, te nedoumice u svezi imena Marike pl. Pisačić.
Na umjetnini Madona utvrđen je autor, a riječ je o flamanskom umjetniku i izdavaču Frans Hubertiu iz Antwerpa koji je djelovao od 1650-1687?. Umjetnina je datirana u 1687.g., no ne možemo potvrditi da li je to točno vrijeme nastanka Madone ili godina povezuje umjetninu s autorom, čime se zapravo potvrđuje atribucija. Godina ujedno označuje i prestanak djelovanja Fransa Hubertia što je vjerojatno bilo poznato kada je pripisana Madoni. Autor umjetnine Krist u hramu je nepoznat, dok je natpis na latinskom radi oštećenja slabo čitljiv. Uz provedena snimanja uspješno je dobiven cjeloviti sadržaj natpisa koji glasi: MARIA IESVM INTER DOCTORES REPERIT, u prijevodu MARIJA NALAZI ISUSA MEĐU UČENJACIMA. Radi utvrđivanja autora, u ovom slučaju provedena snimanja nisu dala željene rezultate. Međutim, prema dataciji, stilskim oznakama i tipologiji likova postoji mogućnost da obje oslikane grafike Madona i Krist u hramu pripadaju istom autoru, poznatom flamanskom umjetniku i izdavaču Frans Hubertiu iz Antwerpa.
Portret Marike pl. Pisačić bilježi nedoumice oko njenog imena, iz razloga što se na poleđini drvenog okvira izmijenjuje nekoliko natpisa, Monika pl. Pisačić i Marika pl. Pisačić. Pretpostavlja se da je natpis Monika pl. Pisačić s grafitnom olovkom najstariji i da je učinjena pogreška, što su ponovili i ostali natpisi. Jedino je natpis s kemijskom olovkom naknadno ispravljen u Marika. Sva ostala dokumentacija i literatura također navodi ime Marika pl. Pisačić. Ispod akvarela Portret Šandora pl. Pisačića, pronađen je spis s natpisom Varaždin, što potvrđuje njegovo porijeklo.
Provedena istraživanja dala su nam potrebne podatke o umjetninama, dok je uz konzervatorsko-restauratorske radove postignuta estetska i vizualna cjelina. Umjetnine pripadaju vrijednom likovnom izričaju o čemu svjedoče njihovi autori, Frans Huberti i Agust Kunz, i na taj način predstavljaju likovnu povijest Grada. Ovim radom se ističe suradnja između Gradskog muzeja Križevci i Središnjeg laboratorija za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog državnog arhiva.
Madona i snimka potpisa autora desno, digitalni mikroskop Dino-lite, uvećanje 20x
Autorica: Sanela Huzjak, viši konzervator-restaurator
Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju
Hrvatski državni arhiv