{"id":5508,"date":"2024-01-02T10:18:31","date_gmt":"2024-01-02T09:18:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/?page_id=5508"},"modified":"2024-01-03T10:31:56","modified_gmt":"2024-01-03T09:31:56","slug":"sanela-huzjak","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/?page_id=5508","title":{"rendered":"Sanela Huzjak"},"content":{"rendered":"

SANELA HUZJAK Izvje\u0161\u0107e o radu u 2023<\/a><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Sanela Huzjak diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na Odsjeku za konzerviranje-restauriranje umjetnina 2009.g. Otada je zaposlena u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Sredi\u0161njem laboratoriju za konzervaciju i restauraciju. Ima dvije u\u017ee specijalnosti, konzervator-restaurator za slike i\u00a0 vi\u0161i konzervator-restaurator za arhivsku, knji\u017eni\u010dnu gra\u0111u i umjetnine na papiru<\/em>. Radila je na brojnim predmetima od slikane i pisane vrijednosti hrvatske kulturne ba\u0161tine. Isti\u010du se Ivan Me\u0161trovi\u0107, Slava Ra\u0161kaj, Lidija Laforest, Du\u0161an D\u017eamonja, Statut Grada Dubrovnika iz 1437. g. iz Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku (slu\u017ebeni prijepis izvornoga Statuta koji datira u 13. st.)<\/em>, arheolo\u0161ki dokumenti koji su prona\u0111eni na podru\u010dju Dre\u017enice, te mnogi drugi spisi i umjetnine. Sudjelovala je na me\u0111unarodnim konferencijama (Hrvatska, Austrija, Francuska), seminarima, radionicama (Hrvatska, Austrija), izlo\u017ebama, izlaganjima i publikacijama. \u010clan je Hrvatskog restauratorskog dru\u0161tva (HRD).<\/p>\n

ISTRA\u017dIVANJE UMJETNINA IZ GRADSKOG MUZEJA KRI\u017dEVCI, LIKOVNA ZBIRKA<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

U Sredi\u0161nji laboratorij za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva stigle su \u010detiri umjetnine iz Gradskog muzeja Kri\u017eevci, stalni postav Likovne zbirke. Prema likovnom sadr\u017eaju, dataciji i tehnici izrade, umjetnine mo\u017eemo podijeliti u dvije skupine. Madona<\/em> i Krist u hramu<\/em> su oslikane grafike na pergameni i datiraju u 1687.g., odnosno 17 st. Akvareli na papiru su Portret \u0160andora pl. Pisa\u010di\u0107a<\/em> i Portret Marike pl. Pisa\u010di\u0107<\/em> i obje datiraju u 1803.g. Autor oslikanih grafika je nepoznat, dok je autor akvarela August Kunz, koji je poznat po slikanju minijaturnih portreta \u010dlanova uglednih obitelji.<\/p>\n

Kao dio konzervatorsko-restauratorskog procesa, na spomenutim umjetninama su provedena istra\u017eivanja. Umjetnine su istra\u017eivane tehnikama snimanja pod dnevnim svjetlom, dnevnim kosim svjetlom, UV- svjetlom, te digitalnim mikroskopom Dino-Lite u vidljivom i IR spektru. Svrha navedenih istra\u017eivanja je utvr\u0111ivanje autora i natpisa na oslikanim grafikama na pergameni, te nedoumice u svezi imena Marike pl. Pisa\u010di\u0107.<\/p>\n

Na umjetnini Madona<\/em> utvr\u0111en je autor, a rije\u010d je o flamanskom umjetniku i izdava\u010du Frans Hubertiu iz Antwerpa koji je djelovao od 1650-1687?. Umjetnina je datirana u 1687.g., no ne mo\u017eemo potvrditi da li je to to\u010dno vrijeme nastanka Madone<\/em> ili godina povezuje umjetninu s autorom, \u010dime se zapravo potvr\u0111uje atribucija. Godina ujedno ozna\u010duje i prestanak djelovanja Fransa Hubertia \u0161to je vjerojatno bilo poznato kada je pripisana Madoni<\/em>. Autor umjetnine Krist u hramu<\/em> je nepoznat, dok je natpis na latinskom radi o\u0161te\u0107enja slabo \u010ditljiv. Uz provedena snimanja uspje\u0161no je dobiven cjeloviti sadr\u017eaj natpisa koji glasi: MARIA IESVM INTER DOCTORES REPERIT, u prijevodu MARIJA NALAZI ISUSA ME\u0110U U\u010cENJACIMA. Radi utvr\u0111ivanja autora, u ovom slu\u010daju provedena snimanja nisu dala \u017eeljene rezultate. Me\u0111utim, prema dataciji, stilskim oznakama i tipologiji likova postoji mogu\u0107nost da obje oslikane grafike Madona<\/em> i Krist u hramu<\/em> pripadaju istom autoru, poznatom flamanskom umjetniku i izdava\u010du Frans Hubertiu iz Antwerpa.<\/p>\n

Portret Marike pl. Pisa\u010di\u0107<\/em> bilje\u017ei nedoumice oko njenog imena, iz razloga \u0161to se na pole\u0111ini drvenog okvira izmijenjuje nekoliko natpisa, Monika pl. Pisa\u010di\u0107 <\/em>i Marika pl. Pisa\u010di\u0107.<\/em> Pretpostavlja se da je natpis Monika pl. Pisa\u010di\u0107<\/em> s grafitnom olovkom najstariji i da je u\u010dinjena pogre\u0161ka, \u0161to su ponovili i ostali natpisi. Jedino je natpis s kemijskom olovkom naknadno ispravljen u Marika.<\/em> Sva ostala dokumentacija i literatura tako\u0111er navodi ime Marika pl. Pisa\u010di\u0107.<\/em> Ispod akvarela Portret \u0160andora pl. Pisa\u010di\u0107a,<\/em> prona\u0111en je spis s natpisom Vara\u017edin, <\/em>\u0161to potvr\u0111uje njegovo porijeklo.<\/p>\n

Provedena istra\u017eivanja dala su nam potrebne podatke o umjetninama, dok je uz konzervatorsko-restauratorske radove postignuta estetska i vizualna cjelina. Umjetnine pripadaju vrijednom likovnom izri\u010daju o \u010demu svjedo\u010de njihovi autori, Frans Huberti i Agust Kunz, i na taj na\u010din predstavljaju likovnu povijest Grada. Ovim radom se isti\u010de suradnja izme\u0111u Gradskog muzeja Kri\u017eevci i Sredi\u0161njeg laboratorija za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva.<\/p>\n

\"\"<\/em>\"\"\u00a0<\/em><\/p>\n

Madona<\/em> i snimka potpisa autora desno,<\/em> digitalni mikroskop Dino-lite, uve\u0107anje 20x<\/p>\n

 <\/p>\n

Autorica: Sanela Huzjak, vi\u0161i konzervator-restaurator<\/p>\n

Sredi\u0161nji laboratorij za konzervaciju i restauraciju<\/p>\n

Hrvatski dr\u017eavni arhiv<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

SANELA HUZJAK Izvje\u0161\u0107e o radu u 2023 Sanela Huzjak diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na Odsjeku za konzerviranje-restauriranje umjetnina 2009.g. Otada je zaposlena u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":5525,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_bbp_topic_count":0,"_bbp_reply_count":0,"_bbp_total_topic_count":0,"_bbp_total_reply_count":0,"_bbp_voice_count":0,"_bbp_anonymous_reply_count":0,"_bbp_topic_count_hidden":0,"_bbp_reply_count_hidden":0,"_bbp_forum_subforum_count":0,"footnotes":""},"class_list":["post-5508","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/5508","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5508"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/5508\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5568,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/5508\/revisions\/5568"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5525"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5508"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}