{"id":6234,"date":"2025-01-08T11:32:09","date_gmt":"2025-01-08T10:32:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/?page_id=6234"},"modified":"2025-01-09T08:06:10","modified_gmt":"2025-01-09T07:06:10","slug":"kompleks-grkokatolicke-katedrale-svetog-trojstva-i-biskupijskog-dvora-na-razglednicama-iz-fundusa-gradskog-muzeja-krizevci","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/?page_id=6234","title":{"rendered":"KOMPLEKS GRKOKATOLI\u010cKE KATEDRALE SVETOG TROJSTVA I BISKUPIJSKOG DVORA NA RAZGLEDNICAMA IZ FUNDUSA GRADSKOG MUZEJA KRI\u017dEVCI"},"content":{"rendered":"

VIRTUALNA IZLO\u017dBA<\/strong><\/h2>\n

 <\/p>\n

KOMPLEKS GRKOKATOLI\u010cKE KATEDRALE I BISKUPIJSKOG DVORA<\/strong><\/h2>\n

Kompleks grkokatoli\u010dke katedrale i biskupijskog dvora u kri\u017eeva\u010dkom Gornjem gradu zasigurno je najimpresivniji arhitektonski kompleks ne samo u Kri\u017eevcima, ve\u0107 u cijeloj Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dkoj \u017eupaniji.<\/p>\n

Pro\u0161lost ovog kompleksa tako\u0111er je impresivna. Ve\u0107 1325. godine tu se nalazio samostan augustinaca, koji se tako\u0111er spominje i \u010detrdeset godina kasnije. Samostan je, iako okru\u017een zidinama, napu\u0161ten 1539. uslijed sve ve\u0107e opasnosti od osmanskih prodora. Slavonsko-hrvatski sabor 1560. donosi odluku o ru\u0161enju samostanskih zidina u strahu da ne padnu u osmanske ruke i poslu\u017ee u napadima na kri\u017eeva\u010dku okolicu. Nije poznato je li odluka sabora provedena, no znamo da su, nakon prestanka opasnosti od neposrednih osmanskih provala, ostaci samostana dani u posjed franjevcima. O izgledu crkve i samostanske zgrade tijekom 16. stolje\u0107a znamo vrlo malo. Franjevci su u okviru samostana dr\u017eali ljekarnu i pu\u010dku \u0161kolu, a samostanska je zgrada bila jednokatnica. Negdje izme\u0111u 1775. i 1786. nadogra\u0111uje se i drugi kat na samostansku zgradu. Na\u017ealost, prema odluci cara Josipa II. 1783. kri\u017eeva\u010dki je franjeva\u010dki samostan raspu\u0161ten, na cijeli kompleks ostaje prazan. Jedno vrijeme, tijekom austrijsko-turskih ratova, izme\u0111u 1782. i 1791. u vrtu samostana nalazila se vojna bolnica.<\/p>\n

Kri\u017eeva\u010dka eparhija osnovna je 1777. odlukom carice Marije Terezije, a za potrebe eparhije grkokatolicima je 1786. ponu\u0111en napu\u0161teni kompleks nedavno dokinutog franjeva\u010dkog samostana. U vrijeme biskupa Silvestra Bubanovi\u0107a zapo\u010dinje obnova kompleksa za potrebe grkokatoli\u010dke biskupije, i biskup kona\u010dno 1801. godine useljava u svoj novi dvor.<\/p>\n

Narednih stotinjak godina povremeno se provode manji ili ve\u0107i radovi na biskupijskom dvoru i katedrali, od koji treba izdvojiti manje pregradnje koje je 1825. izveo Bartol Felbinger, zatim modernizaciju ulaznog pro\u010delja biskupijskog dvora koje je izme\u0111u 1841 \u2013 1845. poduzeo biskup Gabrijel Smi\u010diklas. Tom je prilikom ure\u0111en ulazni trijem i sagra\u0111ena altana. Na\u017ealost na starim razglednicama nije vidljiv izgled katedrale i biskupijskog dvora prije najva\u017enije obnove koju je izme\u0111u 1894. i 1897. poduzeo biskup Julije Drohobeczky, prema projektima slavnog Hermana Bollea. Prilikom Bolleove historicisti\u010dke obnove u neogoti\u010dkom stilu ure\u0111ena je i unutra\u0161njost katedrale te napravljen znameniti ikonostas na \u010dijoj su izradi bili anga\u017eirani znameniti hrvatski umjetnici Bela \u010ciko\u0161-Sessia, Celestin Medovi\u0107, Ivan Ti\u0161ov i Ferdo Kova\u010devi\u0107.<\/p>\n

Biskup Janko \u0160imrak tijekom 1942. ponovno radi manju obnovu crkve i dvora, no zaslu\u017ean je i za osnivanje Dijecezanskog muzeja, a posebnu pa\u017enju posve\u0107uje bogatoj biskupijskoj knji\u017enici. Na\u017ealost, po zavr\u0161etku Drugoga svjetskog rata biskupska stolica ostaje upra\u017enjena, upravljanje Kri\u017eeva\u010dkom eparhijom seli u Zagreb, dok je kompleks katedrale i biskupijskog dvora prepu\u0161ten laganom propadanju. Tijekom 1970-ih brigu o cijelom kompleksu, u vrlo ote\u017eanim uvjetima, preuzimaju Sestre Bazilijanke, tada sa sredi\u0161tem u Zagrebu, poku\u0161avaju\u0107i na razne na\u010dine prikupiti sredstva za o\u010duvanje ovog jedinstvenog sakralnog kompleksa. Me\u0111u zanimljivim inicijativama financiranja obnove svakako vrijedi spomenuti i izdavanje razglednica s motivima grkokatoli\u010dke katedrale i biskupijskog dvora.<\/p>\n

U proteklih tridesetak godina katedrala i dvor u gotovo u potpunosti obnovljeni te im je zaslu\u017eeno vra\u0107en stari sjaj.<\/p>\n

 <\/p>\n

OSNOVNE INFORMACIJE O RAZGLEDNICAMA<\/strong><\/h2>\n

Nastala na temelju po\u0161tanske dopisnice (Correspondenzkarte<\/em>), koju je 1869. osmislio Austrijanac dr. Emmanuel Herman,\u00a0razglednica je do kraja 19. stolje\u0107a osvojila Europu. Kartofilija (filokartija), kako se naziva hobi sakupljanja razglednica, uskoro postaje jedan od najra\u0161ireniji. Godine 1900. proizvedeno je oko milijardu razglednica, da bi ve\u0107 1905. broj proizvedenih razglednica prema\u0161io 10 milijardi, od kojih je dvije tre\u0107ine poslano putem po\u0161te, a jedna tre\u0107ina zavr\u0161ila kod sakuplja\u010da. Otprilike u to vrijeme dolazi i do promjene u njihovom izgledu. Nekada\u0161nja predanja strana, namijenjena pisanju adrese, postaje stra\u017enja i dijeli se na dva dijela: desni za adresu i lijevi za poruku. Nekada\u0161nja zadnja strana pak postaje prednja i u potpunosti je zauzima slikovnim motiv.<\/p>\n

Prvi svjetski rat temeljito \u0107e izmijeniti sudbinu razglednice. Op\u0107a neima\u0161tina s jedne strane, i proizvodnja foto-papira na \u010dijoj je pole\u0111ini otisnut obrazac za upisivanje adrese, razglednicu \u0107e u\u010diniti pristupa\u010dnijom, ali i puno manje kvalitetnom nego \u0161to je bila u svoje zlatno doba na samom kraju 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Popularnost razglednice ponovno \u0107e porasti tek nakon 1960. godine. Stoga se, ovisno o tome kada je izra\u0111ena, razglednice po svom postanku dijela na:<\/p>\n

    \n
  • Prete\u010de razglednica (do 1870.)<\/li>\n
  • Rane razglednice (1870. \u2013 1896.)<\/li>\n
  • Stare razglednice (1897. \u2013 1905.) \u2013 ZLATNO DOBA RAZGLEDNICA<\/li>\n
  • Starije razglednice (1906. \u2013 1918. [1914.])<\/li>\n
  • Novije razglednice (1919. \u2013 1945.)<\/li>\n
  • Nove razglednice (1945. \u2013 1960.)<\/li>\n
  • Moderne razglednice (1960. da danas)<\/li>\n<\/ul>\n

    Kod razglednica je tako\u0111er va\u017eno i tko ih je napravio. U tom smislu razlikujemo nakladnika (onoga koji financira izradu razglednice), izdava\u010da (onoga koji izra\u0111uje razglednice), tiskara (onog tko tiska razglednica), autora fotografije, dizajnera i prodava\u010da. Na\u017ealost kod ve\u0107ine razglednica poznati su nam tek neki od gore spomenutih, a nerijetko \u0107emo nai\u0107i na razglednice na kojima na\u017ealost nema nikakvih podataka o njihovoj izradi.<\/p>\n

    U opisu razglednica s motivom grkokatoli\u010dke katedrale i biskupijskog dvora posebna \u0107e pa\u017enja biti posve\u0107ena njihovoj periodizaciji i izradi.<\/p>\n

     <\/p>\n

    ZBIRKA RAZGLEDNICA GRADSKOG MUZEJA KRI\u017dEVCI<\/strong><\/h2>\n

    Jedna od \u010detrnaest zbirki Gradskog muzeja Kri\u017eevci je Zbirka razglednica. U zbirci se prikupljaju i \u010duvaju prvenstveno razglednice s motivima Kri\u017eevaca i susjednih op\u0107ina: Sveti Ivan \u017dabno, Sveti Petar Orehovec, Gornja Rijeka i Kalnik. Me\u0111u razglednicama s kri\u017eeva\u010dkim motivima posebno su \u010deste one s prikazom crkve Sv. Kri\u017ea, \u017eupne crkve sv. Ane, zgrade Gospodarskog u\u010dili\u0161ta, Zakmardijeve ulice, Strossmayerovog i Nem\u010di\u0107evog trga, Gornjeg grada te naravno kompleksa grkokatoli\u010dke katedrale i biskupijskog dvora u Kri\u017eevcima. Osim njih u zbirci je 25 razglednica s uskr\u0161njim motivima te brojne razglednice Hrvatskog sokola.<\/p>\n

    Zna\u010daj Zbirke razglednica proizlazi iz \u010dinjenice da su starije razglednice, naro\u010dito one s kraja 19. i prve polovice 20. st., \u010desto jedini fotografski izvor za poznavanje pro\u0161losti grada Kri\u017eevaca. Nerijetko se upravo iz starih razglednica mo\u017ee vidjeti kako su izgledali pojedini sakralni objekti ili drugi objekti kulturne ba\u0161tine u Kri\u017eevcima. Razglednice su \u010desto jedini izvor na kojemu se temeljila obnova povijesnih spomenika grada Kri\u017eevaca.<\/p>\n

    Tako\u0111er, na razglednicama su dokumentirani i neki objekti kojih danas u gradu vi\u0161e ne postoje, poput zgrade nekada\u0161nje Narodne \u010ditaonice, jedne od prvih u Hrvatskoj, na \u010dijem mjestu je pred po\u010detak Prvoga svjetskog rata sagra\u0111ena zgrada dana\u0161njeg Hrvatskog doma. Tako\u0111er na razglednicama su zabilje\u017eene promjene u nazivima ulica, iz njih se mogu i\u0161\u010ditati nazivi raznih trgova\u010dkih ili ugostiteljskih radnji u gradu, itd.<\/p>\n

    Zbirka razglednica Gradskog muzeja Kri\u017eevci 2011. godine za\u0161ti\u0107ena ja kao kulturno dobro Republike Hrvatske, a po\u010detkom 2025. godine sadr\u017ei 743 inventirane i obra\u0111ene razglednice.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    RAZGLEDNICE<\/strong><\/h2>\n

    Inventarna oznaka: GMK-4626<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> putovala 8. kolovoza 1898. g. \u2013 stara razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Zavod umjetnina Dragutin Schwidernoch, Be\u010d 2<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Najstarija razglednica u fundusu je mozaik razglednica kojom u gornjem dijelu dominira panorama Kri\u017eevaca s jugoistoka. S lijeve strane su dvije manje vedute koje prikazuju grkokatoli\u010dku katedralu i biskupijski dvor (gore) te (Neubergovu) knji\u017earu (dolje), dok je s desne strane prikaz crkve Majke Bo\u017eje Koru\u0161ke. U sredini razglednice \u0161arenim slovima ispisan uobi\u010dajeni natpis Pozdrav iz Kri\u017eevaca<\/em>. Razglednica je izra\u0111ena tehnikom koloriranog kamenotiska i poslana je iz Kri\u017eevaca u \u010cakovec (Chakatornya), gdje je stigla ve\u0107 naredni dan.<\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-4604<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> putovala 16. lipnja 1900. \u2013 stara razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Welss & Dreykurs, Wien i Gustav Neuberg, Kri\u017eevac<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Najstarija sa\u010duvana razglednica koja u krupnom planu prikazuje kri\u017eeva\u010dku grkokatoli\u010dku katedralu i zvonik iz smjera sjeverozapada. Pogled na katedralu je djelomi\u010dno zaklonjen gustim raslinjem. Razglednica je portretnog oblika i poslana je iz Kri\u017eevaca u Zagreb.<\/p>\n

    \"\"<\/strong><\/p>\n

    \u00a0<\/strong><\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-5855<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> putovala 17. rujna 1900. \u2013 stara razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Alexander Goldschmidt, Kri\u017eevac (nakladnik)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Posljednja od tri razglednice s prikazom grkokatoli\u010dke katedrale za koju sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017eemo tvrditi da je nastala u 19. stolje\u0107u zelena je monokromatska mozaik razglednica gdje su katedrala i biskupijski dvor u portretnom formatu prikazani na lijevoj strani razglednice. Gore u sredini razglednice je panorama grada, a izme\u0111u njih manja veduta Zakmardijeve ulice.<\/p>\n

    \"\"<\/strong><\/p>\n

    \u00a0<\/strong><\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-5542<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> putovala 23. velja\u010de 1907. \u2013 starija razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> nema nikakvih podataka<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Ova je razglednica svojevrsni prijelaz izme\u0111u stare razglednice i starije razglednice. Pole\u0111ina je podijeljena na dva dijela, onaj za adresu i onaj za poruku, dok je s prednje strane u donjem dijelu jo\u0161 uvijek slobodan prostor za pisanje poruke. Zbog izgleda pole\u0111ine ispravnije ju je svrstati me\u0111u starije razglednice. Izra\u0111ena je kao zelena sepija u portretnom obliku, a na razglednici je u totalu vidljiv kompleks katedrale i biskupijskog dvora.<\/p>\n

    \u00a0<\/strong><\/p>\n

    \u00a0<\/strong><\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-4609 i GMK-9059<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> izme\u0111u 1905. \u2013 1918. (nisu putovale, na pole\u0111ini natpis Levelez\u00f6- Lap \u2013 Dopisnica, \u0161to govori da su nastale u vrijeme Austro-Ugarske) \u2013 starija razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Ivo Breyer, Kri\u017eevci (nakladnik)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Dvije identi\u010dne razglednice s prikazom ikonostasa jedine su razglednice koje prikazuju interijer grkokatoli\u010dke katedrale. Razglednicu s istim motivom radio je tijekom 1930-ih i Jakov Breyer.<\/p>\n

    \u00a0<\/strong><\/p>\n

    \u00a0<\/strong><\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-4542 (dva primjerka) i GMK-4543<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> jedna od razglednica putovala 1908. \u2013 starija razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Gustav Neuberg, Kri\u017eevci (nakladnik)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Takozvana leporello<\/em> razglednica. Osobina ovakvih razglednica je da u svom sastavu imaju malenu vre\u0107icu iz koje se izvla\u010di i raste\u017ee traka s nizom malih sli\u010dica. Traka obi\u010dno sadr\u017eava desetak sli\u010dica nekog naselja. U ovo slu\u010daju vre\u0107ica se nalazi na prednjoj strani razglednice gdje je motiv Zakmardijeve ulice. Na jednoj od sli\u010dica je prikaz Stolne crkve i biskupijskog dvora. Mogu\u0107e da su postojala dva razli\u010dita izdanja ove razglednice, jer se na pole\u0111ini dva primjerka nalazi redni broj 322, a na tre\u0107em primjerku je redni broj 625.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \u00a0<\/strong><\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-5930<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> putovala 12. lipnja 1909. \u2013 starija razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> W. L. Bp. [Weiss Lipot, Budapest]<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Razglednica portretnog oblika s natpisom Kri\u017eevci<\/em> \u2013 Gr. kat. crkva<\/em> u gornjem dijelu.<\/p>\n

    \u00a0<\/strong><\/p>\n

    \u00a0<\/strong><\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-4624<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> putovala 1916. \u2013 starija razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Gustav Neuberg, Kri\u017eevci<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Mozaik razglednica s pet kru\u017enih veduta grada. Sredi\u0161nja i najve\u0107a prikazuje grkokatoli\u010dku katedralu i biskupijski dvor iznad kojih je natpis Stolna crkva i bisk. dvor<\/em>. Ostale manje vedute su Kraljevsko vi\u0161e gospodarsko u\u010dili\u0161te i ratarnica (gore lijevo), Zakmardijeva ulica (dolje lijevo), Kri\u017eev\u010dina \u2013 vinograd (gore desno) i Sermagijeva ulica (dolje desno).<\/p>\n

    \u00a0<\/strong><\/p>\n

    \u00a0<\/strong><\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-4607<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> putovala 29. kolovoza 1908. \u2013 starija razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> S. M. D. Modiano, Trst<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Razglednica u sme\u0111a sepija tehnici s motivom koji prikazuje pogled na katedralu i biskupijski dvor iz smjera sjeverozapada. U gornjim uglovima natpis Kri\u017eevci<\/em> i Stolna Crkva<\/em>.<\/p>\n

    \u00a0<\/strong><\/p>\n

    \u00a0<\/strong><\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-4608<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> nije putovala \u2013 starija razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> knji\u017eara Josip Goldberger, Kri\u017eevci<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Identi\u010dan motiv kao i na pro\u0161loj razglednici, ali je ova ra\u0111ena tehnikom koloriranog tiska. Iako nije putovala, prema manjem \u017eigu na pole\u0111ini mo\u017eemo pretpostaviti da je nastala u vrijeme Austro-Ugarske.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-8035<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> putovala 7. lipnja 1910. \u2013 starija razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Knji\u017eara Josipa Goldbergera Kri\u017eevac (nakladnik)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Razglednica portretnog oblika s prikazom kompleksa katedrale i biskupijskog dvora tijekom zimskih mjeseci. Drve\u0107e ispred kompleksa nema li\u0161\u0107e \u0161to omogu\u0107uje bolji pogled na same objekte. U gornjem desnom uglu natpis Stolna crkva s biskupskim dvorom<\/em>.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-5541<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> putovala 23. rujna 1911. \u2013 starija razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> W. L. Bp. [Weiss Lipot, Budapest]<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Portretna razglednica izra\u0111ena kao zelena sepija s pogledom na kompleks katedrale i biskupijskog dvora iz smjera sjeverozapada. U gornjem desnom uglu natpis KRI\u017dEVAC \u2013 Stolna crkva. <\/em><\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-6143<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> putovala 9. rujna 1913. \u2013 starija razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Gustav Neuberg, Kri\u017eevci (naklada i tisak)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Ova crtana i naknadno kolorirana razglednica jedna je od najljep\u0161ih razglednica s prikazom katedrale i biskupijskog dvora. Na vrhu razglednice stoji natpis Kri\u017eevci \/ Stolna crkva i bisk dvor<\/em>.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-4605<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> putovala u kolovozu 1918. \u2013 starija razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Gustav Neuberg, Kri\u017eevci (naklada i tisak)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Jo\u0161 jedna lijepa razglednica izra\u0111ena u tehnici sme\u0111e sepije u nakladi kri\u017eeva\u010dkog tiskara Gustava Neuberga. Neuberg je uvijek potpisivao razglednice koje je izdavao, \u0161to znatno olak\u0161ava determinaciju razglednica.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-8032<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> putovala oko 1920. \u2013 starija \/ novija razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Gustav Neuberg, Kri\u017eevci (naklada i tisak)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Ova Neubergova razglednica prikazuje biskupijski dvor i grkokatoli\u010dku katedralu iz smjera jugozapada. Prema izgledu i kvaliteti izrade razglednica vjerojatno spada u kategoriju starijih razglednica, no s obzirom na to da je putovala oko 1920. (na \u017eigu ne\u010ditljiv datum, na po\u0161tanskoj marki natpis Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca) mogu\u0107e da spada u noviju razglednicu<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-5861<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> putovala 1919. \u2013 starija \/ novija razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Gustav Neuberg, Kri\u017eevci (nakladnik)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Jedina razglednica na kojoj je vidljiv Julijaneum (samostan sestra Bazilijanki), zgrada sjeverno od grkokatoli\u010dke katedrale. I za ovu je razglednicu te\u0161ko odrediti vrijeme nastanka, iako po izgledu i na\u010dinu izrade vjerojatno pripada starijim razglednicama. Po\u0161tanski \u017eig na razglednici nije vidljiv, marke su ma\u0111arske provenijencije, a u samom tekstu se navodi da je napisan u Kri\u017eevcima 5. srpnja 1919. \u0161to bi razglednicu, u slu\u010daju da je nastala te godine, svrstavalo u novije razglednice.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-4606<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> putovala oko 1920. \u2013 novija razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Knji\u017eara Josipa Goldbergera, Kri\u017eevci (nakladnik)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Na ovoj razglednici biskupijski dvor i grkokatoli\u010dka katedrala, zbog bujnog raslinja koje ih okru\u017euje, jedva da su vidljivi, dok razglednicom dominira toranj katedrale. U gornjem desnom uglu natpis Gr\u010dko-Katoli\u010dka biskupska crkva<\/em> razlikuje se od natpisa koje smo susretali na starijim razglednicama, a kako je putovala oko 1920. g. (na \u017eigu ne\u010ditljiv datum, na po\u0161tanskoj marki natpis Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca), ovdje se vjerojatno radi o novijom razglednici.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-6241<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> motiv fotografije prije 1912. g., kvaliteta izrade tipi\u010dna za vrijeme izme\u0111u Prvog i Drugog svjetskog rata, putovala 1949. (!) godine \u2013 novija razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Knji\u017eara Josip Goldberger, Kri\u017eevci<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Jedna od najneobi\u010dnijih razglednica s prikazom grkokatoli\u010dke katedrale i biskupijskog dvora. Fotografija na razglednici nastala je prije 1912. g. i ve\u0107 smo je susretali na nekim ranijim razglednicama (GMK-4607 i GMK-4608). Prema tehnici izrade vjerojatno je nastala nakon Prvog svjetskog rata, iako je ispod Goldbergerovog natpisa zacrnjeni tekst koji mo\u017eda upu\u0107uje da je razglednica nastala zadnjih godina Austro-Ugarske Monarhije. Neobi\u010dno je \u0161to je putovala tek 1949. godine, \u0161to zna\u010di da je svoju svrhu do\u010dekala tek tri desetlje\u0107a nakon izdavanja.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-7041<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> novija razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Gustav Neuberg, Kri\u017eevci (naklada i tisak)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Iako ova mozaik-razglednica nije putovala mo\u017eemo je prili\u010dno lako svrstati u novije razglednice. Naime, uz kompleks grkokatoli\u010dke katedrale i biskupijskog dvora na ostala dva motiva prikazani su crkva Majke Bo\u017eje Koru\u0161ke te Srednja poljoprivredna \u0161kola i ratarnica, koja je oformljena 1919. godine.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-9058<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> nije putovala \u2013 novija razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Gustav Neuberg, Kri\u017eevci (nakladnik)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Ova razglednica u sme\u0111a sepija tonu nije putovala pa nemamo nikakav orijentir koji bi nam pomogao u odre\u0111ivanju vremena njenog nastanka. S motivom smo se ve\u0107 susreli na nekim ranije spominjanim razglednicama (GMK-4605 i GMK-7041), no prema na\u010dinu izrade pozadine vjerojatnije je da spada u novije razglednice.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-6645<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> putovala 17. studenog 1936. \u2013 novija razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> I. M. Hitrec, Kri\u017eevci (nakladnik)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Jedina razglednica kri\u017eeva\u010dkog nakladnika Hitreca prikazuje kompleks biskupijskog dvora i katedrale s jugozapada. Ispred ulaza u biskupijski dvor vidi se pove\u0107a skupina ljudi. Razglednica je otisnuta u crno-bijeloj tehnici.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-4603<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> Nije putovala. Na pole\u0111ini natpis da je fotografija za razglednicu snimljena 1936. godine \u2013 novija razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Ljudevit Griesbach (autor fotografije)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Foto-razglednica nastala na temelju fotografije poznatog zagreba\u010dkog fotografa Ljudevita Griesbacha, o \u010demu svjedo\u010di monogram GLZ na pole\u0111ini razglednice. U daljnjem lijevom uglu natpis KRI\u017dEVCI<\/em>.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-5927<\/strong><\/p>\n

     <\/p>\n

    Datacija:<\/strong> Nije putovala. Vjerojatno iz 1942. g. \u2013 novija razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> t. t. Griesbach i Knauss Zagreb (autor fotografije)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Jo\u0161 jedna foto-razglednica s monogramom GLZ nastala na temelju fotografije Ljudevita Griesbacha. Pogled na biskupijski dvor i katedralu s jugoistoka. Ispred dvora prolaze dvije konjske zaprege. Fotografija je vjerojatno snimljena 1942. godine.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-6101<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> Vjerojatno izme\u0111u 1945. i 1960. \u2013 nova razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Foto-tehnika, Zagreb<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Crno-bijela portretna razglednica s prikazom kompleksa biskupijskog dvora i katedrale s jugoistoka. Ispred dvora vidljiva je jedna osoba u invalidskim kolicima. Razglednica nije putovala, \u0161to ote\u017eava njenu dataciju. Prema izgledu i na\u010dinu izrade vjerojatno se radi o novoj razglednici (1945.-1960.), no nije isklju\u010deno da je nastala i kasnije (moderna razglednica).<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-5516 i GMK-6103<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> Nastala oko 1980. \u2013 moderna razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Sestre Bazilijanke, Zagreb (izdava\u010d), \u0160naler (tisak)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> U \u017eelji da prikupe sredstva za obnovu oronulog kompleksa grkokatoli\u010dke katedrale i biskupijskog dvora Sestre Bazilijanke, koje su u to vrijeme imale svoje sredi\u0161te u Zagrebu, zapo\u010dinju s izdavanjem razglednica. Gradski muzej Kri\u017eevci posjeduje dva primjerka ove razglednice, od kojih jedna (GMK-5516) nije putovala, a druga (GMK-6103) je putovala u ljeto 1983. godine. Obilje\u017eje ove razglednice je izrazito bujno raslinje koje okru\u017euje kompleks katedrale i dvora.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-5515<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> Nastala oko 1980. \u2013 moderna razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Sestre Bazilijanke, Zagreb (izdava\u010d), \u0160naler (tisak)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Jo\u0161 jedna razglednica u izdanju Sestara Bazilijanki. Ova prikazuje pro\u010delje grkokatoli\u010dke katedrale, to\u010dnije mozaik Presvetog Trojstva iznad glavnog ulaza u katedralu. Iako niti ova razglednica nije putovala, najvjerojatnije je nastala istovremeno kada i prethodna.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-5502 (dva primjerka)<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> izme\u0111u 1972. i 1985. \u2013 moderna razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Turistkomerc, Zagreb<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Mozaik razglednica u \u010dijem je donjem dijelu prikaz sredi\u0161ta grada (nekada Trg Kalni\u010dkih partizana, danas Trg svetog Florijana), dok su u gornjem dijelu dva sakralna motiva: lijevo unutra\u0161njost crkve Svetoga Kri\u017ea, a desno ikonostas u grkokatoli\u010dkoj katedrali.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-6623<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> po\u010detak 1990-ih \u2013 moderna razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Na\u0161a djeca, Zagreb (izdava\u010d i tisak), S.N. Nina (fotografija), Difo (dizajn)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Jedna od najljep\u0161ih razglednica prikazuje pro\u010delje katedrale i biskupijskog dvora u portretnom formatu. Na fotografiji je vidljivo lo\u0161e stanje fasade cijeloga kompleksa. U gornjem desnom uglu razglednice je mala fotografija Kalnika, dok donji dio razglednice krasi veliki natpis KRI\u017dEVCI<\/em>. Jedna od posebnosti ove razglednice je i vrlo informativnim impresum.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-6110<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> po\u010detak 1990-ih \u2013 moderna razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Na\u0161a djeca, Zagreb (izdava\u010d i tisak), S.N. Nina (fotografija), Difo (dizajn)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> I ovu mozaik razglednicu karakterizira sadr\u017eajni impresum. Prednja strana razglednice sastoji se od \u0161est motiva. Kompleks grkokatoli\u010dke katedrale i biskupijskog dvora nalazi se u gornjem dijelu u sredini. Ispod njega je etno-park Gradskog muzeja Kri\u017eevci. S lijeve strane je Balti\u0107eva ulica (gore) i Obre\u0161ke kleti (dolje), dok je su s desne strane dvije fotografije starog grada Veliki Kalnik. Na dnu je natpis Pozdrav iz kri\u017eeva\u010dkog kraja<\/em>.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-6323<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> po\u010detak 1990-ih \u2013 moderna razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Na\u0161a djeca, Zagreb (izdava\u010d i tisak), S.N. Nina (fotografija), Difo (dizajn)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Jo\u0161 jedna mozaik razglednica zagreba\u010dkog izdava\u010da Na\u0161a djeca. Na ovoj su razglednici kroz osam fotografija uglavnom prikazani kri\u017eeva\u010dki sakralni spomenici. Razglednicom dominira fotografija grkokatoli\u010dke katedrale i biskupijskog dvora u gornjem lijevom uglu, pokraj koje stoji natpis Pozdrav iz Kri\u017eevaca<\/em>.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-6629<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> po\u010detak 1990-ih \u2013 moderna razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Na\u0161a djeca, Zagreb (izdava\u010d i tisak), S.N. Nina (fotografija)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> Mozaik razglednica s tri fotografije. S lijeve strane je motiv grkokatoli\u010dke katedrale i biskupijskog dvora, dok je s desne strane Ulica Petra Zrinskog (gore) i Zakmardijeva ulica (dolje). Natpis Pozdrav iz Kri\u017eevaca<\/em> u donjem lijevom uglu otisnut je bijelim slovima na crvenoj podlozi.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Inventarna oznaka: GMK-6748<\/strong><\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    Datacija:<\/strong> po\u010detak 1990-ih \u2013 moderna razglednica<\/p>\n

    Izrada:<\/strong> Interprogres, Zagreb (izdava\u010d)<\/p>\n

    Opis:<\/strong> S prednje strane razglednica je potpuno identi\u010dna prethodnoj (GMK-6629), osim \u0161to je karakterizira kvalitetniji otisak. Izdava\u010d je pak drugi, Interprogres iz Zagreba, no nije navedeno tko je autor fotografija, \u0161to se mo\u017ee zaklju\u010diti iz prethodno opisane razglednice.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    ZAKLJU\u010cAK<\/strong><\/h2>\n

    Opisano je ukupno 37 razglednica s motivom kompleksa grkokatoli\u010dke katedrale i biskupijskog dvora u kri\u017eeva\u010dkom Gornjem gradu koje se nalaze u Zbirci razglednica Gradskog muzeja Kri\u017eevci. Prema vremenu nastanka tri razglednice spadaju u stare (nastale 1897.-1905.), 14 razglednica su starije (1906.-1918.), za dvije ne mo\u017eemo to\u010dno utvrditi vrijeme nastanka te nismo sigurni radi li se o starijim ili novijim razglednicama. Me\u0111u novije razglednice (1919.-1945.) ubrajamo njih sedam, dok se jedna razglednica smatra novom (nastala 1945.-1960.). Preostalih deset razglednica izra\u0111eno je nakon 1960. i smatraju se modernim razglednicama.<\/p>\n

    \u0160to se ti\u010de izrade, kod ve\u0107ine razglednica navedene je barem nakladnik ili izdava\u010d, dok tek kod rijetkih imamo podatke o izvoru fotografije koja je poslu\u017eila kao motiv razglednice. Najvi\u0161e je razglednica napravio kri\u017eeva\u010dki tiskar i knji\u017ear Gustav Neuberg, njih \u010dak jedanaest. Neuberg se gotovo uvijek javlja i kao nakladnik i kao izdava\u010d. Po \u010detiri razglednice izradili su Knji\u017eara Josip Goldberger iz Kri\u017eevaca i Na\u0161a djeca iz Zagreba, koji je kao predlo\u017eak za svoje razglednice koristio fotografije S. N. Nina i dizajn Difo. Sestre Bazilijanke, \u010dije je razglednice tiskao \u0160naler, zatim budimpe\u0161tanski izdava\u010d Weiss Lipot te GLZ Ljudevit Griesbach odnosno Griesbach i Knauss Zagreb izradili su po dvije razglednice. Po jednu su razglednicu napravili: Ivo Breyer Kri\u017eevci, Turistkomerc Zagreb (Muzej posjeduje po dvije istovjetne razglednice ovih dvaju izdava\u010da), Zavod umjetnina Dragutin Schwidernoch Be\u010d, Welss & Dreykurs Be\u010d, Alexander Goldschmidt Kri\u017eevci, S. M. D. Modiano Trst, I. M. Hitrec Kri\u017eevci, Fototehnika Zagreb, Interprogres. Za jednu stariju razglednicu ne postoje nikakvi podaci o izradi.<\/p>\n

     <\/p>\n

    LITERATURA<\/strong><\/h2>\n

    Domljan \u017darko (ur.), Kri\u017eevci \u2013 grad i okolica : umjetni\u010dka topografija Hrvatske<\/em>, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 1993.<\/p>\n

    http:\/\/postcards.wikidot.com\/publishers-initials<\/p>\n

    Leko Krunoslav,\u00a0Umije\u0107e sakupljanja razglednica<\/em>, Rijeka: Ex Libris, 2015.<\/p>\n

     <\/p>\n

    AUTOR VIRTUALNE IZLO\u017dBE I POPRATNOG TEKSTA<\/strong>: Ozren Blagec, vi\u0161i kustos Gradskog muzeja Kri\u017eevci<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    VIRTUALNA IZLO\u017dBA   KOMPLEKS GRKOKATOLI\u010cKE KATEDRALE I BISKUPIJSKOG DVORA Kompleks grkokatoli\u010dke katedrale i biskupijskog dvora u kri\u017eeva\u010dkom Gornjem gradu zasigurno je najimpresivniji arhitektonski kompleks ne samo u Kri\u017eevcima, ve\u0107 u…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":6209,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_bbp_topic_count":0,"_bbp_reply_count":0,"_bbp_total_topic_count":0,"_bbp_total_reply_count":0,"_bbp_voice_count":0,"_bbp_anonymous_reply_count":0,"_bbp_topic_count_hidden":0,"_bbp_reply_count_hidden":0,"_bbp_forum_subforum_count":0,"footnotes":""},"class_list":["post-6234","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/6234","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6234"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/6234\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6256,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/6234\/revisions\/6256"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6209"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6234"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}