Ovaj znameniti lije\u010dnik i prirodoslovac ro\u0111en je u mjestu Jindrichov u regiji Moravska u dana\u0161njoj \u010ce\u0161koj. Nakon svr\u0161etka gimnazije u Brnu upisuje i 1832. zavr\u0161ava studij medicine u Be\u010du. Nakon zavr\u0161etka studija kratko radi u be\u010dkoj bolnici, nakon \u010dega odlazi u sjevernu Italiju na suzbijanje epidemije kolere, te kona\u010dno postaje profesor na medicinskoj \u0161koli u Salzburgu. U Hrvatsku, koja \u0107e mu uskoro postati nova domovina, dolazi 1836. kada u Na\u0161icama postaje osobni lije\u010dnik grofa Ladislava Peja\u010devi\u0107a, no uskoro seli u dvorac Sveta Helena nedaleko Sv. Ivana Zeline, gdje je tako\u0111er bio osobni lije\u010dnik grofa Adamovi\u0107a \u0106epinskog naredne dvije godine. Njegovo slijede\u0107e odredi\u0161te u sjeverozapadnoj Hrvatskoj bile su Vara\u017edinske Toplice gdje je 1838. postao kupali\u0161ni lije\u010dnik. U Vara\u017edinskim Toplicama zadr\u017eao se \u0161est godina rade\u0107i na osuvremenjivanju ljecili\u0161nih sadr\u017eaja, a tamo se upoznaje i s pet godina mla\u0111im gorljivim ilircem Ljudevitom Vukotinovi\u0107em.<\/p>\n
Godine 1844. Schlosser je imenovan \u017eupanijskim fizikom (lije\u010dnikom) Kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije, te seli u Kri\u017eevce, gdje \u0107e pro\u017eivjeti slijede\u0107ih deset godina. Ubrzo se \u017eeni s Izabelom \u017digrovi\u0107, sestrom Franje \u017digrovi\u010da Preto\u010dkog, s kojom \u0107e imati dvojicu sinova, Levina i Ljudevita. Razvija i svoje prijateljstvo s Vukotinovi\u0107em, te \u0107e njih dvojica po\u010deti poduzimati prve organizirane istra\u017eiva\u010dke pohode po okolnim planinama, izme\u0111u ostalima i Kalnikom, \u0161to se smatra za\u010detkom planinarstva u Hrvatskoj. Kako je 1854. ukinuta Kri\u017eeva\u010dka \u017eupanija Schlosser seli u Zagreb.<\/p>\n
Izme\u0111u 1852. i 1856. Schlosser i Vukotinovi\u0107 poduzeli su nekoliko ekspedicija u sklopu kojih su posjetili i brojne druge hrvatske regije (Gorski kotar, Liku, sjevernu Dalmaciju…), o \u010demu su obojica pisali opse\u017ene izvje\u0161taje, koji se danas smatraju pionirskim radovima na podru\u010dju prirodnih znanosti u Hrvatskoj. Kao rezultat njihovih zajedni\u010dkih istra\u017eiva\u010dkih pohoda 1857. objavljuju knji\u017eicu Syllabus florea Croaticae<\/em><\/strong>, u kojim daju popis svih do tada poznatih biljnih vrsta koje rastu u Hrvatskoj.<\/p>\n Godine 1860. obnovljena je Kri\u017eeva\u010dka \u017eupanija, a za novog \u017eupana po\u010detkom slijede\u0107e godine imenovan je Ljudevit Vukotinovi\u0107, koji poziva Schlossera da se vrati u Kri\u017eevce, na \u0161to se ovaj rado odaziva. Drugi Schlosserov boravak u Kri\u017eevcima trajati \u0107e samo tri godine, jer je 1864. postao pralije\u010dnik (\u201eministar zdravstva\u201c) Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, te se ponovno vra\u0107a u Zagreb.<\/p>\n Ostatak \u017eivota proveo je u Zagrebu i dalje se aktivno bave\u0107i prirodoslovljem. Zajedno s Vukotivnovi\u0107em 1869. objavljuje Floru Croaticu<\/em><\/strong>, i dan-danas najopse\u017enije djelo o hrvatskoj botanici, a 1879. izdaje Faunu kornja\u0161ah trojedne kraljevine<\/em><\/strong>, prvu entomolo\u0161ku knjigu u Hrvatskoj. Tijekom svojih istra\u017eivanja Schlosser je otkrio dvije nove biljne vrste (Cerastium decalvans <\/em>i endem Pedicularis brachyodonta<\/em>), a po njemu su imenovani jedan varijetet, jedan cijeli rod i tri biljne vrste. Zbog svojim iznimnih zasluga na podru\u010dju prirodoslovlja, ali i medicine, Josip Schlosser imenovan je 1866. jednim od prvih deset \u010dlanova novoosnovane Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU).<\/p>\n Schlosser je bio veliki zaljubljenik u planine, te nije \u010dudno da se na\u0161ao me\u0111u osniva\u010dima Hrvatskog planinskog dru\u017etva <\/strong>1874. te je izabran za njegovog prvog predsjednika, aktivno planinare\u0107i i u poznoj \u017eivotnoj dobi.<\/p>\n Josip Schlosser Klekovski umro je u Zagrebu 27. travnja 1882. te je pokopan na groblju Mirogoj. Na njega danas podsje\u0107aju Schlosserove stube u Zagrebu, te Schlosserova livada i dom podno vrha Risnjak.<\/p>\n Gradski muzej Kri\u017eevci, u suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom u Zagrebu, 2013. organizirao je izlo\u017ebu o ovom znamenitom Kri\u017eev\u010danu, koja je krajem 2015. gostovala i u Gradskom muzeju u Karlovcu.<\/p>\n <\/p>\n NASLOVNA FOTOGRAFIJA: Portret dr. Josipa Schlossera Klekovskog iz Albuma znamenitih i zaslu\u017enih Hrvata XIX. st.<\/em> Milana Grlovi\u0107a<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ovaj znameniti lije\u010dnik i prirodoslovac ro\u0111en je u mjestu Jindrichov u regiji Moravska u dana\u0161njoj \u010ce\u0161koj. Nakon svr\u0161etka gimnazije u Brnu upisuje i 1832. zavr\u0161ava studij medicine u Be\u010du. Nakon…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2756,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_bbp_topic_count":0,"_bbp_reply_count":0,"_bbp_total_topic_count":0,"_bbp_total_reply_count":0,"_bbp_voice_count":0,"_bbp_anonymous_reply_count":0,"_bbp_topic_count_hidden":0,"_bbp_reply_count_hidden":0,"_bbp_forum_subforum_count":0,"footnotes":""},"categories":[332],"tags":[],"class_list":["post-2763","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vremeplov"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2763","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2763"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2763\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2765,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2763\/revisions\/2765"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2756"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2763"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2763"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2763"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}