{"id":3902,"date":"2022-04-22T12:12:06","date_gmt":"2022-04-22T11:12:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/?p=3902"},"modified":"2022-11-18T22:57:46","modified_gmt":"2022-11-18T21:57:46","slug":"izlozba-put-cipke-70-godina-gradskog-muzeja-krizevci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/?p=3902","title":{"rendered":"Izlo\u017eba: Put \u010dipke – 70 godina Gradskog muzeja Kri\u017eevci"},"content":{"rendered":"

PUT \u010cIPKE<\/strong><\/h1>\n

70 godina Gradskog muzeja Kri\u017eevci<\/strong><\/p>\n

Likovna galerija Gradskog muzeja Kri\u017eevci, Trg\u00a0 Antuna Nem\u010di\u0107a 6\/I<\/strong><\/p>\n

Otvorenje izlo\u017ebe: \u010detvrtak 28. travnja 2022. u 19\u00a0sati<\/strong>
\nIzlo\u017eba ostaje otvorena do 21. svibnja 2022. Mo\u017ee se razgledati od ponedjeljka do petka od 10 do 13 i 18 do 20 sati, subotom od 10 do 12 sati. Ulaz na izlo\u017ebu je besplatan.<\/p>\n

\u010cipka na bati\u0107e izra\u0111ena u me\u0111imurskom selu Sveta Marija, poznata je pod nazivom \u201esvetomarska \u010dipka\u201c. Osim na podru\u010dju Me\u0111imurja gdje je izra\u0111ivana, koristila se za ukra\u0161avanje oglavlja i no\u0161nje u Bilogori, sjeverozapadnoj Moslavini te kri\u017eeva\u010dkom i vrbove\u010dkom Prigorju. Cilj izlo\u017ebe je prikazati sli\u010dnosti i razlike u upotrebi \u010dipke, ali i istra\u017eiti kako je ona prona\u0161la put do udaljenih krajeva te na kraju postala vrijednim dijelom kulturne ba\u0161tine navedenih regija. Jedan dio izlo\u017ebe\u00a0posve\u0107en je \u017eenama iz Svete Marije koje su \u010dipku izra\u0111ivale i prodavale te na taj na\u010din bile me\u0111u rijetkim pripadnicama svojeg spola, stanovnicama seoskih sredina koje su se izborile za vlastiti prihod i ekonomsku neovisnost.<\/p>\n

“Pod nazivom \u010dipka podrazumijeva se \u0161upljikav plo\u0161ni rad od jedne ili vi\u0161e neprekinutih niti namijenjen ukra\u0161avanju odje\u0107e, posteljnog i stolnog rublja te interijera stanova. Izra\u0111uje se tehnikama ru\u010dnoga i strojnoga \u010dipkanja. Ru\u010dno se \u010dipka iglom, iglicom s kukicom i bati\u0107ima, pa se prema tome razlikuju \u0161ivane i kuki\u010dane \u010dipke te \u010dipke na bati\u0107e.[1]<\/a> Pretpostavlja se da je naziv dobila po staroslavenskoj rije\u010di \u201e\u010dip\u201c koja zna\u010di odsje\u010den, odrezan \u0161to obja\u0161njava njezino porijeklo \u2013 zavr\u0161etak neporubljene tkanine iz kojeg su se prvo izvla\u010dile niti te se zatim spajale u rese, upletale i prevezivale. U prilog ovom tuma\u010denju idu i drugi nazivi koji se upotrebljavaju za \u010dipku: \u201e\u0161pice\u201c iz njema\u010dkog \u201eSpitzen\u201c[2]<\/a> ili \u010de\u0161ke \u201ekrajki\u201c[3]<\/a>koje mogu zna\u010diti i rub, kraj. Za\u010detke \u010dipke nalazimo u davnoj pro\u0161losti i izradi mre\u017ee za lov i ribolov. Najstarija tehnika izrade \u010dipke bila je pletenje prstima ili pomo\u0107u okvira unutar kojeg se prepletala nit. Me\u0111u prvim ukrasnim \u010dipkama najstarije zabilje\u017eene tehnike izrade su pletenje, uzlanje (makrame), pletenje na rami (jalba).[4]<\/a> U analizi pojedinih tehnika ru\u010dnog rada prisutnih na podru\u010dju sjeverne Hrvatske naj\u010de\u0161\u0107e se po\u010dinje s razdobljem renesanse tijekom koje je zabilje\u017eena pojava \u010dipke. Za na\u0161u je temu ona zna\u010dajna jer se radi o \u0161ivenoj \u010dipki proiza\u0161loj iz bodova bijelog veza: \u0161ivenoga raspleta i pripleta. To je razdoblje kada se i u umjetnosti napu\u0161ta polikromni srednjovjekovni kolorit i u modu ulazi jednostavnost koja se odra\u017eava i na izradi tekstila, prije svega odje\u0107e u kojoj va\u017enu ulogu zauzimaju pojedini predmeti izra\u0111eni od bijele tkanine i ukra\u0161eni \u010dipkom koja dobiva prednost u odnosu na vez i zamjenjuje ga ili nadopunjava.”(…)<\/p>\n

Iz teksta autorice izlo\u017ebe:\u00a0Vesna Per\u0161i\u0107 Kova\u010d<\/p>\n