{"id":5760,"date":"2024-05-06T08:42:49","date_gmt":"2024-05-06T07:42:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/?p=5760"},"modified":"2024-05-06T08:43:10","modified_gmt":"2024-05-06T07:43:10","slug":"in-memoriam-zeljko-hlebec","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/?p=5760","title":{"rendered":"In memoriam \u017deljko Hlebec"},"content":{"rendered":"
\n
\n
\n
\n
\n

In memoriam \u017deljko Hlebec: \u201eSvaki dan \u017eivota u Kri\u017eevcima vrijedio je za dva\u201d<\/span><\/h1>\n
Tea Hatadi<\/b><\/span> <\/a>
\n
\n
\n
\n
\n
\n
\n

\u017deljko Hlebec (Zagreb, 1941. \u2013 Kri\u017eevci, 2024.) po zanimanju je bio strojarski tehni\u010dar, a u praksi strastveni planinar. Planinarstvom se po\u010deo baviti 1957., a upravo planinarski duh i ljubav prema prirodnim ljepotama gorskih pejza\u017ea doveli su ga u svijet fotografije. Jo\u0161 1978. godine dijagnosticiran mu je ankilozantni spondilitis odnosno Bechterova bolest, upalni proces koji ima za rezultat oko\u0161tavanje, u njegovom slu\u010daju kralje\u017enice, no javljaju se problemi i s koljenom, kukom i drugim zglobovima. Usprkos dijagnozi stekao je 42 godine radnog sta\u017ea, radiv\u0161i najprije 15 godina u \u201ePrvomajskoj\u201d tvornici alatnih strojeva u Zagrebu. U Kri\u017eevce je doselio 1974. godine gdje je dobio radno mjesto voditelja referade kooperacije u RO \u201e\u010celik\u201d. Uz svoj redovni posao, 25 je godina, od 1968. do 1993. godine radio kao vanjski suradnik za list Vikend kao i druga izdanja u Vjesnikovoj ku\u0107i.<\/p>\n<\/div>\n<\/article>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

\"\"<\/p>\n

Fotografija Izvor: krizevci.info <\/a><\/p>\n

Hlebec je sa zavidnom lako\u0107om balansirao izme\u0111u stalnog radnog mjesta u tvornici i suradni\u010dkog novinarskog anga\u017emana kojeg je fotografija va\u017ean dio. Me\u0111u mnogobrojnim Informativno-revijalnim izdanjima NI\u0160P Vjesnik, Vikend je prednja\u010dio po mno\u0161tvu mozai\u010dkih priloga popra\u0107enih fotografijama, u boji i crnobijelih. Ipak, za potrebe kri\u017eeva\u010dkih novina, Hlebec je snimio te kasnije digitalizirao brojne fotografije snimljene sredinom 1970-ih godina, a koje dokumentiraju radnike, njihov \u017eivot i rad u tvornici \u201e\u010celik\u201d. Za razliku od toga, Vikend mu je bio zanimljiv iz razloga \u0161to je u svojim radovima nerijetko spominjao Kri\u017eevce i kri\u017eeva\u010dki kraj, a uz tekstove koji su promovirali grad, njegovu povijest, kulturu i turisti\u010dku ponudu, objavljene su i fotografije koje bilje\u017ee infrastrukturni, dru\u0161tveni i kulturni razvoj Kri\u017eevaca.<\/p>\n

Strast Hlebeca prema planinama, planinarstvu, prirodi i fotografiji, predstavljena u brojnim izdanjima u kojima je sura\u0111ivao, u Vikendu je bila fokusirana na dio svakodnevice \u017eivota ovog in\u017eenjera, planinara i kri\u017eeva\u010dkog kroni\u010dara kroz punih 25 godina, zbog \u010dega je njegovo ime postalo dio \u017eivota ovog \u010dasopisa. Osim raznih priloga, \u017deljko Hlebec potpisao je i vi\u0161e naslovnih fotografija u kojima se posebno isti\u010du osje\u0107aj za profinjenost i detalji. Iako ro\u0111eni Zagrep\u010danin, \u017deljko Hlebec Kri\u017eevce je osje\u0107ao kao dom, a kulturni i povijesni sadr\u017eaj te prirodne ljepote grada, Kalnika, kri\u017eeva\u010dkog i podkalni\u010dkog kraja nije nikad smatrao manje va\u017enim od bilo kojeg drugog mjesta o kojem je pisao i u kojima je boravio. U Vikendu su Kri\u017eevci \u010desto bili prikazani, a objavljeno je i posebno izdanje \u2013 \u201eVikendov vodi\u010d kri\u017eeva\u010dkim krajem\u201d (1978.), poseban prilog na \u0161esnaest stranica koji je uredio \u017deljko Hlebec, prire\u0111en u suradnji s Turisti\u010dkim savezom Kri\u017eevci.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Me\u0111u temama nalazimo \u201eOd poljoprivrede do industrije\u201d, koja govori o razvoju industrije u Kri\u017eevcima, po\u010dev\u0161i od zna\u010dajnog osnutka Gospodarskog i \u0161umarskog u\u010dili\u0161ta koje se u Kri\u017eevcima osniva davne 1860. godine, pra\u0107eno fotografijama \u017deljka Hlebeca iz industrijskih pogona \u010celika i proizvodnih sala; zatim \u010dlanak \u201eVeliko kri\u017eeva\u010dko spravi\u0161\u010de\u201d s \u010detiri fotografije \u017eivopisnog karaktera s godi\u0161nje kri\u017eeva\u010dke proslave pomirbe \u0160ljivara i Purgera, kao i \u010dlanke o sportskim doga\u0111ajima i izgradnji u Kri\u017eevcima, te vinima. Prilog s najvi\u0161e fotografija je iz Gradskog muzeja Kri\u017eevci. Iako nisu potpisane, mo\u017eemo po svemu re\u010denom i vi\u0111enom mo\u017eda prepoznati Hlebecov rad.<\/p>\n

Po\u010detkom 2022. godine \u017deljko Hlebec donirao je Gradskom muzeju Kri\u017eevci ukori\u010dene sve brojeve revije \u201eVikenda\u201d, a krajem iste godine vrijednu donaciju osobnih fotoaparata i fotoopreme iz druge polovice pro\u0161log stolje\u0107a dok je dio kolekcije otkupio Muzej za svoj fundus.<\/p>\n

\u017deljko Hlebec preminuo je 2. svibnja u 84. godini \u017eivota. Ispra\u0107aj dragog pokojnika bit \u0107e u utorak, 7. svibnja u 17:20 sati u maloj dvorani na krematoriju u Zagrebu.<\/p>\n

Ovim putem izra\u017eavamo najdublju su\u0107ut supruzi Merici, sinovima Tomislavu i Goranu, snahi Miri, unu\u010dadi Ivanu, Matiji, Barbari, Brunu i Dori te ostaloj tuguju\u0107oj rodbini i prijateljima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Istaknuta slika: \u017deljko Hlebec: \u010celik<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

In memoriam \u017deljko Hlebec: \u201eSvaki dan \u017eivota u Kri\u017eevcima vrijedio je za dva\u201d Tea Hatadi 06. 05. 2024. \u017deljko Hlebec (Zagreb, 1941. \u2013 Kri\u017eevci, 2024.) po zanimanju je bio strojarski…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2403,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_bbp_topic_count":0,"_bbp_reply_count":0,"_bbp_total_topic_count":0,"_bbp_total_reply_count":0,"_bbp_voice_count":0,"_bbp_anonymous_reply_count":0,"_bbp_topic_count_hidden":0,"_bbp_reply_count_hidden":0,"_bbp_forum_subforum_count":0,"footnotes":""},"categories":[331],"tags":[],"class_list":["post-5760","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-obavijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5760","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5760"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5760\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5764,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5760\/revisions\/5764"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2403"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5760"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5760"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gradski-muzej-krizevci.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5760"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}