Proces ujedinjenja Gornjeg Križevca, koji je osnovan poveljom bana Stjepana 24. travnja 1252. (što se danas obilježava kao Dan Grad Križevaca) i Donjeg Križevca, koji je privilegiju slobodnog kraljevskog grada dobio od kralja Sigismunda Luksemburškog 15. travnja 1405. godine, trajalo je gotovo cijelo stoljeće. Započet je još u vrijeme Ivana Zakmardija Dijankovečkog, no zbog čestih sporova, prvenstveno oko gradskog pečata, koje su ponajprije pokretali građani Gornjeg Križevca, trebao je dugi niz godina kako bi se ipak realizirao. Zanimljivo je pritom napomenuti da znameniti kroničar Baltazar Adam Krčelić tvrdi kako u Gornjem gradu nije bilo dovoljno pismenih ljudi za vođenje gradske uprave. Napokon, carica i kraljica Marija Terezija donijela je 16. ožujka 1752. svečanu povelju kojom proglašava ujedinjene Gornjeg i Donjeg Križevca. Prvim gradonačelnikom ujedinjenog grada postao je Ivan Kešer, do tada gradski sudac (gradonačelnik) Donjeg Križevca. Ujedinjeni grad dobio je svoj novi statut od 27 članaka te, naravno, gradski pečat koji je opisan na sljedeći način: Vojnički ŠTIT plave boje, u sredini patrijarhijski srebrni križ s tri prečke, od kojih je srednja dulja od drugih. Križ drže dvije ljudske ruke, jedna obučena u oklop, a druga u blago ukrašen rukav od tkanine. U gornjem dijelu je sa svake strane šesterokraka zvijezda. Sam štit je natkriven kraljevskom krunom ukrašenom dragim kamenjem i skupocjenom ukrasnom trakom. Uokolo, s vanjske strane samog štita nalaze se ove riječi ili natpis: PEČAT SLOBODNOG I KRALJEVSKOG GRADA KRIŽEVAČKOG UJEDINJENOG 1752. Zanimljivo je da je ova grbovnica izdana 24. travnja 1752. godine, točno 500 godina nakon povelje bana Stjepana Gornjem Križevcu.
PREDMET: Statuta libera et regia civitatis Crisiensis (Statut slobodnog i kraljevskog grada Križevci, Gradski muzej Križevci GMK-3989)
PRIPREMIO: Ozren Blagec, viši kustos Gradskog muzeja Križevci
