Program stručnih predavanja Gradskog muzeja Križevci

SIMPOZIJ

SUVREMENA POČETNICA: LIST PRVI

Organizator: Gradski muzej Križevci

Mjesto održavanja: Kino Križevci, Razvojni centar i tehnološki park Križevci, Ulica Franje Tuđmana 20

30. listopad 2024.

10:00 do 13:15

Gosti simpozija

Vanja Babić, Galerija Matica Hrvatska, Zagreb

dr. art. Marina Bauer, vizualna umjetnica

Jasmina Fučkan, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

Saša Pavković, Hrvatska radio televizija

Umjetnice

Sanja Iveković, Tanja Dabo, Renata Poljak, Lea Vidaković, Marina Bauer, Zrinka Šimičić Mihanović

Autorica programa i moderatorica

dr. art. Tea Hatadi, ravnateljica Gradskog muzeja Križevci

PROGRAM

10:00 – 10:15 h Okupljanje

10:14 – 10:30 Pozdrav dobrodošlice i predstavljanje stručnih predavača

10:30 – 11:30 Žensko video pismo:

Sanja Iveković: OSOBNI REZOVI, 1982., 3’26”

Tanja Dabo: DOBRODOŠLI, 2004., 8’54”

Renata Poljak: PORVENIR, 2020., 12’10”

Lea Vidaković: THE FAMILY PORTRAIT, 2023., 14’30”

Koncept: Vanja Babić i Saša Pavković

11:30 – 12:00 Stanka

12:00 – 13:00 Razgovor „O kiparstvu, plesu i muzejima – osobne perspektive“

sudjeluju umjetnica Marina Bauer i kustosica Jasmina Fučkan, Muzej za umjetnost i obrt

13:00 – 13:15 Pozdrav organizatora i zahvala sudionicima i publici

Redovni godišnji programa Gradskog muzeja Križevci obuhvaća Stručna događanja u formi Simpozija pod nazivom „SUVREMENA POČETNICA: LIST PRVI“ koje je podržano sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Koprivničko- križevačke županije i Grada Križevaca. Program je osmišljen kako bi se, uz stručne suradnike, za sve građane grada Križevaca, a posebno učenice i učenike viših razreda križevačke Gimnazije kao i dviju strukovnih srednjih škola, Učeničkog doma te njihove profesore i djelatnike u obrazovanju osiguralo stručno, edukativno, raznoliko i zanimljivo upoznavanje sa suvremenom umjetnošću, suvremenim umjetničkim praksama i temama. Cilj je okupiti stručnjake i djelatnike u kulturi koji kroz svoj rad i stručnost mogu približiti što suvremena umjetnost jest, kako i gdje je nastala i tko suvremenu i recentnu umjetničku scenu danas čini. Cilj je osigurati besplatnu edukaciju koja je temom nedostupna u manjim sredinama i educirati trenutnu kao i buduću umjetničku publiku koja će bez straha i s određenim znanjem moći kritički sagledati umjetnost koja nas okružuje ili koja nam je ponekad nedostupna.

ŽENSKO VIDEO PISMO

Koncept: Vanja Babić i Saša Pavković

Program Žensko video pismo obuhvaća projekcije četiri kratka filma od isto toliko suvremenih hrvatskih autorica: Sanje Iveković, Tanje Dabo, Renate Poljak i Lee Vidaković. Obuhvaćene su generacijski različite umjetnice u rasponu od doajenke hrvatskog videa (Iveković), preko srednje generacije (Dabo i Poljak) pa do tzv. srednje-mlađe generacije (Vidaković), koje se u odabranim primjerima služe kako različitim poetikama, tako i postupcima odnosno tehnikama.

Sanja Iveković u svojem radu Osobni rezovi preuzima ulogu svojevrsne protagonistice, ali također i objekta radnje, s naglaskom na propitivanje i problematiziranje ženskog identiteta promatranog iz osobnog rakursa, pri čemu u radnju ugrađuje i dokumentarno-arhivske snimke iz razdoblja socijalističke Jugoslavije.

Tanja Dabo u svojem videu Dobrodošli također preuzima ulogu protagonistice koja snima samu sebe dok roni u bazenu da bi svaki puta kada ga preroni u kameru izgovara sintagmu “Dobrodošli” na nekom od jezika iz zemalja iz kojih dolazi najviše turista u Hrvatsku. Riječ je o kritici društva što se odveć oslanja na turizam kao monokulturu.

Oba rada primjeri su performativnog videa u kojemu je autorica ujedno i izvođačica odnosno nositeljica poruke.

Renata Poljak u radu Porvenir donosi autorsko viđenje mjesta iz naslova videa smještena na jugu Čilea što su ga početkom prošloga stoljeća osnovali emigranti iz Hrvatske među kojima je bio i autoričin djed. Riječ je umjetničkom istraživanju povijesti vlastite obitelji kojim se umjetnica mjestimično bavi.

Lea Vidaković majstorica je lutkarske animacije, a karakterističan primjer njezina rada je i film The Family Protrait. Radnja filma donosi prikaz karakteristične malograđanske obitelji iz razdoblja posljednjih godina postojanja Austro-Ugarske monarhije čija je mirna svakodnevica poremećena iznenadnim posjetom brojne rodbine. Film je prožet ironijom s crnohumornim elementima, a kraj filma na metaforički način predviđa skorašnju kataklizmu Prvoga svjetskoga rata.

Ovaj mali izbor iz bogate produkcije hrvatskih video umjetnica nastoji ukazati na raznolikost postupaka što ih suvremena produkcija nudi i koju spomenute autorice inventivno koriste.

Razgovor „O kiparstvu, plesu i muzejima – osobne perspektive“
sudjeluju umjetnica Marina Bauer i kustosica Jasmina Fučkan

Akademska kiparica Marina Bauer će predstaviti svoj samostalni umjetnički rad i koautorske suradnje sa plesnom umjetnicom Zrinkom Šimičić Mihanović te se kroz razgovor o međuodnosima objekata, subjekata i prostora dotaknuti svojeg viđenja odnosa kiparstva i plesa kao i uloge suvremenih vizualnih i performativnih umjetnosti u javnim prostorima. Razgovor će s umjetnicom voditi Jasmina Fučkan, višegodišnja kustosica programa Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu Muzeja za umjetnost i obrt (2009.-2020.), u sklopu kojega je Marina Bauer izlagala 2019./20. godine taktilni objekt Prekapanja. U sklopu razgovora predstavit će se i novi, 41. broj časopisa za plesnu umjetnost Kretanja / Movements, izdavača Hrvatskog centra ITI.

https://hciti.hr/casopis-kretanja/

Biografije sudionika Simpozija

Marina Bauer (Zagreb, 1972.) diplomirala je 1998. na Kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu., doktorirala 2023. s disertacijom na temu „Tjelesna percepcija u doživljaju kiparskog djela“.

Na sceni je prisutna od polovine 1990-ih godina, dobitnica je nekoliko nagrada za svoj rad. Od 2002. do 2016. godine predavala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu na Kiparskom i Nastavničkom odsjeku. Od 2016. na ALU kao vanjska suradnica predaje na kolegiju Uvod u psihologiju umjetnosti.
Članica je HDLU-a te europske mreže Sculpture Networku sklopu čega je u Zagrebu organizirala događanja START’17 (Centar kulture Knap), START’18 (Gliptoteka HAZU) i START’19 (MSU Zagreb, okrugli stol na temu „Društvo gladno dodira“).

Jasmina Fučkan diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu kao voditeljica muzejskih zbirki kiparstva i bjelokosti. Od 2009. do 2020. kustosica je izložbenog programa Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu MUO.

Kao kustosica, koautorica ili autorica sudjelovala je u organizaciji izložbi iz fundusa i monografskih nastupa suvremenih autora. Objavljuje autorske tekstove o događajima na suvremenoj izvedbenoj sceni na e-portalu Plesna scena. Članica je studijske sekcije ULUPUH-a.

Vanja Babić (1965.) diplomirao je povijest umjetnosti i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1990. djeluje kao likovni kritičar, a od 1993. i kao kustos. Voditelj je Galerije MH od 1995. a od 2010. također je i stalni kustos suradnik u Galeriji Kranjčar. Priredio je i/ili predgovorom popratio više od dvije stotine samostalnih izložbi, a autor je ili koautor niza tematski koncipiranih skupnih izložbi. Prikazi izložbi, likovne kritike i razgovori s umjetnicima objavljeni su mu u postojećim ili više nepostojećim novinama odnosno časopisima Vijenac (gdje je i urednik likovne rubrike), Kontura, 15 dana, Cicero, Zor, a povremeni je suradnik i časopisa 365ᵒ što ga izdaje Slovačka nacionalna galerija iz Bratislave. Od 2003. do 2005. bio je koautor i voditelj obrazovnog serijala Hrvatske televizije Percepcija s temama iz suvremene umjetnosti, a od 2018. autor je i voditelj emisije U vizualnom kodu na 3. programu Hrvatskoga radija. Autor je scenarija za kratki dokumentarni film o Jurju Dalmatincu u produkciji HRT-a (redateljica Snježana Samac)Bio je članom niza stručnih povjerenstava za odabir ili otkup radova kao i za dodjelu nagrada (24. salon mladih, 13 bijenale mladih Mediterana – hrvatska likovna selekcija, Erste fragmenti, Essl Art Award, 5. hrvatski trijenale crteža, Nagrada Vladimir Nazor za likovnu umjetnost za 2019. i 2020.)

Član je AICE i Matice hrvatske.

Saša Pavković, rođen u Osijeku 1965., kazališnom, likovnom, književnom i medijskom kritikom bavi se od kraja osamdesetih. Od sredine devedesetih radi kao novinar i urednik u Informativnom programu Hrvatske radio televizije a surađivao je i u emisijama Dokumentarnog, Mozaičkog i Obrazovnog program te na Hrvatskom radiju. Napisao više predgovora za izložbe hrvatskih umjetnika mlađe generacije, posljednjih godina surađivao na projektima Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti – “Ikonografija grada II. (1950. – 2000.+) Vizije grada” i Muzeja grada Zagreba – Stadion Maksimir [sportska Arhitektura Vladimira Turine].

VIZUALNI IDENTITET MUZEJA: Rašić+Vrabec

VIZUALNI IDENTITET SIMPOZIJA: Emilija Novosel

LEKTURA I KOREKTURA: Martina Majdak

AUTORICA PROJEKTA: dr. art. Tea Hatadi

HVALA!

Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Branka Benčić, Sabina Salamon, Sanja Iveković, Tanja Dabo, Renata Poljak, Lea Vidaković, Marina Bauer, Zrinka Šimičić Mihanović

Jelena Velić, Tomislav Belušić, učenici i profesori Srednjih škola u Križevcima, Pučko otvoreno učilište Križevci