VIRTUALNA IZLOŽBA
KOMPLEKS GRKOKATOLIČKE KATEDRALE I BISKUPIJSKOG DVORA
Kompleks grkokatoličke katedrale i biskupijskog dvora u križevačkom Gornjem gradu zasigurno je najimpresivniji arhitektonski kompleks ne samo u Križevcima, već u cijeloj Koprivničko-križevačkoj županiji.
Prošlost ovog kompleksa također je impresivna. Već 1325. godine tu se nalazio samostan augustinaca, koji se također spominje i četrdeset godina kasnije. Samostan je, iako okružen zidinama, napušten 1539. uslijed sve veće opasnosti od osmanskih prodora. Slavonsko-hrvatski sabor 1560. donosi odluku o rušenju samostanskih zidina u strahu da ne padnu u osmanske ruke i posluže u napadima na križevačku okolicu. Nije poznato je li odluka sabora provedena, no znamo da su, nakon prestanka opasnosti od neposrednih osmanskih provala, ostaci samostana dani u posjed franjevcima. O izgledu crkve i samostanske zgrade tijekom 16. stoljeća znamo vrlo malo. Franjevci su u okviru samostana držali ljekarnu i pučku školu, a samostanska je zgrada bila jednokatnica. Negdje između 1775. i 1786. nadograđuje se i drugi kat na samostansku zgradu. Nažalost, prema odluci cara Josipa II. 1783. križevački je franjevački samostan raspušten, na cijeli kompleks ostaje prazan. Jedno vrijeme, tijekom austrijsko-turskih ratova, između 1782. i 1791. u vrtu samostana nalazila se vojna bolnica.
Križevačka eparhija osnovna je 1777. odlukom carice Marije Terezije, a za potrebe eparhije grkokatolicima je 1786. ponuđen napušteni kompleks nedavno dokinutog franjevačkog samostana. U vrijeme biskupa Silvestra Bubanovića započinje obnova kompleksa za potrebe grkokatoličke biskupije, i biskup konačno 1801. godine useljava u svoj novi dvor.
Narednih stotinjak godina povremeno se provode manji ili veći radovi na biskupijskom dvoru i katedrali, od koji treba izdvojiti manje pregradnje koje je 1825. izveo Bartol Felbinger, zatim modernizaciju ulaznog pročelja biskupijskog dvora koje je između 1841 – 1845. poduzeo biskup Gabrijel Smičiklas. Tom je prilikom uređen ulazni trijem i sagrađena altana. Nažalost na starim razglednicama nije vidljiv izgled katedrale i biskupijskog dvora prije najvažnije obnove koju je između 1894. i 1897. poduzeo biskup Julije Drohobeczky, prema projektima slavnog Hermana Bollea. Prilikom Bolleove historicističke obnove u neogotičkom stilu uređena je i unutrašnjost katedrale te napravljen znameniti ikonostas na čijoj su izradi bili angažirani znameniti hrvatski umjetnici Bela Čikoš-Sessia, Celestin Medović, Ivan Tišov i Ferdo Kovačević.
Biskup Janko Šimrak tijekom 1942. ponovno radi manju obnovu crkve i dvora, no zaslužan je i za osnivanje Dijecezanskog muzeja, a posebnu pažnju posvećuje bogatoj biskupijskoj knjižnici. Nažalost, po završetku Drugoga svjetskog rata biskupska stolica ostaje upražnjena, upravljanje Križevačkom eparhijom seli u Zagreb, dok je kompleks katedrale i biskupijskog dvora prepušten laganom propadanju. Tijekom 1970-ih brigu o cijelom kompleksu, u vrlo otežanim uvjetima, preuzimaju Sestre Bazilijanke, tada sa središtem u Zagrebu, pokušavajući na razne načine prikupiti sredstva za očuvanje ovog jedinstvenog sakralnog kompleksa. Među zanimljivim inicijativama financiranja obnove svakako vrijedi spomenuti i izdavanje razglednica s motivima grkokatoličke katedrale i biskupijskog dvora.
U proteklih tridesetak godina katedrala i dvor u gotovo u potpunosti obnovljeni te im je zasluženo vraćen stari sjaj.
OSNOVNE INFORMACIJE O RAZGLEDNICAMA
Nastala na temelju poštanske dopisnice (Correspondenzkarte), koju je 1869. osmislio Austrijanac dr. Emmanuel Herman, razglednica je do kraja 19. stoljeća osvojila Europu. Kartofilija (filokartija), kako se naziva hobi sakupljanja razglednica, uskoro postaje jedan od najrašireniji. Godine 1900. proizvedeno je oko milijardu razglednica, da bi već 1905. broj proizvedenih razglednica premašio 10 milijardi, od kojih je dvije trećine poslano putem pošte, a jedna trećina završila kod sakupljača. Otprilike u to vrijeme dolazi i do promjene u njihovom izgledu. Nekadašnja predanja strana, namijenjena pisanju adrese, postaje stražnja i dijeli se na dva dijela: desni za adresu i lijevi za poruku. Nekadašnja zadnja strana pak postaje prednja i u potpunosti je zauzima slikovnim motiv.
Prvi svjetski rat temeljito će izmijeniti sudbinu razglednice. Opća neimaština s jedne strane, i proizvodnja foto-papira na čijoj je poleđini otisnut obrazac za upisivanje adrese, razglednicu će učiniti pristupačnijom, ali i puno manje kvalitetnom nego što je bila u svoje zlatno doba na samom kraju 19. i početkom 20. stoljeća. Popularnost razglednice ponovno će porasti tek nakon 1960. godine. Stoga se, ovisno o tome kada je izrađena, razglednice po svom postanku dijela na:
- Preteče razglednica (do 1870.)
- Rane razglednice (1870. – 1896.)
- Stare razglednice (1897. – 1905.) – ZLATNO DOBA RAZGLEDNICA
- Starije razglednice (1906. – 1918. [1914.])
- Novije razglednice (1919. – 1945.)
- Nove razglednice (1945. – 1960.)
- Moderne razglednice (1960. da danas)
Kod razglednica je također važno i tko ih je napravio. U tom smislu razlikujemo nakladnika (onoga koji financira izradu razglednice), izdavača (onoga koji izrađuje razglednice), tiskara (onog tko tiska razglednica), autora fotografije, dizajnera i prodavača. Nažalost kod većine razglednica poznati su nam tek neki od gore spomenutih, a nerijetko ćemo naići na razglednice na kojima nažalost nema nikakvih podataka o njihovoj izradi.
U opisu razglednica s motivom grkokatoličke katedrale i biskupijskog dvora posebna će pažnja biti posvećena njihovoj periodizaciji i izradi.
ZBIRKA RAZGLEDNICA GRADSKOG MUZEJA KRIŽEVCI
Jedna od četrnaest zbirki Gradskog muzeja Križevci je Zbirka razglednica. U zbirci se prikupljaju i čuvaju prvenstveno razglednice s motivima Križevaca i susjednih općina: Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Gornja Rijeka i Kalnik. Među razglednicama s križevačkim motivima posebno su česte one s prikazom crkve Sv. Križa, župne crkve sv. Ane, zgrade Gospodarskog učilišta, Zakmardijeve ulice, Strossmayerovog i Nemčićevog trga, Gornjeg grada te naravno kompleksa grkokatoličke katedrale i biskupijskog dvora u Križevcima. Osim njih u zbirci je 25 razglednica s uskršnjim motivima te brojne razglednice Hrvatskog sokola.
Značaj Zbirke razglednica proizlazi iz činjenice da su starije razglednice, naročito one s kraja 19. i prve polovice 20. st., često jedini fotografski izvor za poznavanje prošlosti grada Križevaca. Nerijetko se upravo iz starih razglednica može vidjeti kako su izgledali pojedini sakralni objekti ili drugi objekti kulturne baštine u Križevcima. Razglednice su često jedini izvor na kojemu se temeljila obnova povijesnih spomenika grada Križevaca.
Također, na razglednicama su dokumentirani i neki objekti kojih danas u gradu više ne postoje, poput zgrade nekadašnje Narodne čitaonice, jedne od prvih u Hrvatskoj, na čijem mjestu je pred početak Prvoga svjetskog rata sagrađena zgrada današnjeg Hrvatskog doma. Također na razglednicama su zabilježene promjene u nazivima ulica, iz njih se mogu iščitati nazivi raznih trgovačkih ili ugostiteljskih radnji u gradu, itd.
Zbirka razglednica Gradskog muzeja Križevci 2011. godine zaštićena ja kao kulturno dobro Republike Hrvatske, a početkom 2025. godine sadrži 743 inventirane i obrađene razglednice.
RAZGLEDNICE
Inventarna oznaka: GMK-4626
Datacija: putovala 8. kolovoza 1898. g. – stara razglednica
Izrada: Zavod umjetnina Dragutin Schwidernoch, Beč 2
Opis: Najstarija razglednica u fundusu je mozaik razglednica kojom u gornjem dijelu dominira panorama Križevaca s jugoistoka. S lijeve strane su dvije manje vedute koje prikazuju grkokatoličku katedralu i biskupijski dvor (gore) te (Neubergovu) knjižaru (dolje), dok je s desne strane prikaz crkve Majke Božje Koruške. U sredini razglednice šarenim slovima ispisan uobičajeni natpis Pozdrav iz Križevaca. Razglednica je izrađena tehnikom koloriranog kamenotiska i poslana je iz Križevaca u Čakovec (Chakatornya), gdje je stigla već naredni dan.
Inventarna oznaka: GMK-4604
Datacija: putovala 16. lipnja 1900. – stara razglednica
Izrada: Welss & Dreykurs, Wien i Gustav Neuberg, Križevac
Opis: Najstarija sačuvana razglednica koja u krupnom planu prikazuje križevačku grkokatoličku katedralu i zvonik iz smjera sjeverozapada. Pogled na katedralu je djelomično zaklonjen gustim raslinjem. Razglednica je portretnog oblika i poslana je iz Križevaca u Zagreb.
Inventarna oznaka: GMK-5855
Datacija: putovala 17. rujna 1900. – stara razglednica
Izrada: Alexander Goldschmidt, Križevac (nakladnik)
Opis: Posljednja od tri razglednice s prikazom grkokatoličke katedrale za koju sa sigurnošću možemo tvrditi da je nastala u 19. stoljeću zelena je monokromatska mozaik razglednica gdje su katedrala i biskupijski dvor u portretnom formatu prikazani na lijevoj strani razglednice. Gore u sredini razglednice je panorama grada, a između njih manja veduta Zakmardijeve ulice.
Inventarna oznaka: GMK-5542
Datacija: putovala 23. veljače 1907. – starija razglednica
Izrada: nema nikakvih podataka
Opis: Ova je razglednica svojevrsni prijelaz između stare razglednice i starije razglednice. Poleđina je podijeljena na dva dijela, onaj za adresu i onaj za poruku, dok je s prednje strane u donjem dijelu još uvijek slobodan prostor za pisanje poruke. Zbog izgleda poleđine ispravnije ju je svrstati među starije razglednice. Izrađena je kao zelena sepija u portretnom obliku, a na razglednici je u totalu vidljiv kompleks katedrale i biskupijskog dvora.
Inventarna oznaka: GMK-4609 i GMK-9059
Datacija: između 1905. – 1918. (nisu putovale, na poleđini natpis Levelezö- Lap – Dopisnica, što govori da su nastale u vrijeme Austro-Ugarske) – starija razglednica
Izrada: Ivo Breyer, Križevci (nakladnik)
Opis: Dvije identične razglednice s prikazom ikonostasa jedine su razglednice koje prikazuju interijer grkokatoličke katedrale. Razglednicu s istim motivom radio je tijekom 1930-ih i Jakov Breyer.
Inventarna oznaka: GMK-4542 (dva primjerka) i GMK-4543
Datacija: jedna od razglednica putovala 1908. – starija razglednica
Izrada: Gustav Neuberg, Križevci (nakladnik)
Opis: Takozvana leporello razglednica. Osobina ovakvih razglednica je da u svom sastavu imaju malenu vrećicu iz koje se izvlači i rasteže traka s nizom malih sličica. Traka obično sadržava desetak sličica nekog naselja. U ovo slučaju vrećica se nalazi na prednjoj strani razglednice gdje je motiv Zakmardijeve ulice. Na jednoj od sličica je prikaz Stolne crkve i biskupijskog dvora. Moguće da su postojala dva različita izdanja ove razglednice, jer se na poleđini dva primjerka nalazi redni broj 322, a na trećem primjerku je redni broj 625.
Inventarna oznaka: GMK-5930
Datacija: putovala 12. lipnja 1909. – starija razglednica
Izrada: W. L. Bp. [Weiss Lipot, Budapest]
Opis: Razglednica portretnog oblika s natpisom Križevci – Gr. kat. crkva u gornjem dijelu.
Inventarna oznaka: GMK-4624
Datacija: putovala 1916. – starija razglednica
Izrada: Gustav Neuberg, Križevci
Opis: Mozaik razglednica s pet kružnih veduta grada. Središnja i najveća prikazuje grkokatoličku katedralu i biskupijski dvor iznad kojih je natpis Stolna crkva i bisk. dvor. Ostale manje vedute su Kraljevsko više gospodarsko učilište i ratarnica (gore lijevo), Zakmardijeva ulica (dolje lijevo), Križevčina – vinograd (gore desno) i Sermagijeva ulica (dolje desno).
Inventarna oznaka: GMK-4607
Datacija: putovala 29. kolovoza 1908. – starija razglednica
Izrada: S. M. D. Modiano, Trst
Opis: Razglednica u smeđa sepija tehnici s motivom koji prikazuje pogled na katedralu i biskupijski dvor iz smjera sjeverozapada. U gornjim uglovima natpis Križevci i Stolna Crkva.
Inventarna oznaka: GMK-4608
Datacija: nije putovala – starija razglednica
Izrada: knjižara Josip Goldberger, Križevci
Opis: Identičan motiv kao i na prošloj razglednici, ali je ova rađena tehnikom koloriranog tiska. Iako nije putovala, prema manjem žigu na poleđini možemo pretpostaviti da je nastala u vrijeme Austro-Ugarske.
Inventarna oznaka: GMK-8035
Datacija: putovala 7. lipnja 1910. – starija razglednica
Izrada: Knjižara Josipa Goldbergera Križevac (nakladnik)
Opis: Razglednica portretnog oblika s prikazom kompleksa katedrale i biskupijskog dvora tijekom zimskih mjeseci. Drveće ispred kompleksa nema lišće što omogućuje bolji pogled na same objekte. U gornjem desnom uglu natpis Stolna crkva s biskupskim dvorom.
Inventarna oznaka: GMK-5541
Datacija: putovala 23. rujna 1911. – starija razglednica
Izrada: W. L. Bp. [Weiss Lipot, Budapest]
Opis: Portretna razglednica izrađena kao zelena sepija s pogledom na kompleks katedrale i biskupijskog dvora iz smjera sjeverozapada. U gornjem desnom uglu natpis KRIŽEVAC – Stolna crkva.
Inventarna oznaka: GMK-6143
Datacija: putovala 9. rujna 1913. – starija razglednica
Izrada: Gustav Neuberg, Križevci (naklada i tisak)
Opis: Ova crtana i naknadno kolorirana razglednica jedna je od najljepših razglednica s prikazom katedrale i biskupijskog dvora. Na vrhu razglednice stoji natpis Križevci / Stolna crkva i bisk dvor.
Inventarna oznaka: GMK-4605
Datacija: putovala u kolovozu 1918. – starija razglednica
Izrada: Gustav Neuberg, Križevci (naklada i tisak)
Opis: Još jedna lijepa razglednica izrađena u tehnici smeđe sepije u nakladi križevačkog tiskara Gustava Neuberga. Neuberg je uvijek potpisivao razglednice koje je izdavao, što znatno olakšava determinaciju razglednica.
Inventarna oznaka: GMK-8032
Datacija: putovala oko 1920. – starija / novija razglednica
Izrada: Gustav Neuberg, Križevci (naklada i tisak)
Opis: Ova Neubergova razglednica prikazuje biskupijski dvor i grkokatoličku katedralu iz smjera jugozapada. Prema izgledu i kvaliteti izrade razglednica vjerojatno spada u kategoriju starijih razglednica, no s obzirom na to da je putovala oko 1920. (na žigu nečitljiv datum, na poštanskoj marki natpis Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca) moguće da spada u noviju razglednicu
Inventarna oznaka: GMK-5861
Datacija: putovala 1919. – starija / novija razglednica
Izrada: Gustav Neuberg, Križevci (nakladnik)
Opis: Jedina razglednica na kojoj je vidljiv Julijaneum (samostan sestra Bazilijanki), zgrada sjeverno od grkokatoličke katedrale. I za ovu je razglednicu teško odrediti vrijeme nastanka, iako po izgledu i načinu izrade vjerojatno pripada starijim razglednicama. Poštanski žig na razglednici nije vidljiv, marke su mađarske provenijencije, a u samom tekstu se navodi da je napisan u Križevcima 5. srpnja 1919. što bi razglednicu, u slučaju da je nastala te godine, svrstavalo u novije razglednice.
Inventarna oznaka: GMK-4606
Datacija: putovala oko 1920. – novija razglednica
Izrada: Knjižara Josipa Goldbergera, Križevci (nakladnik)
Opis: Na ovoj razglednici biskupijski dvor i grkokatolička katedrala, zbog bujnog raslinja koje ih okružuje, jedva da su vidljivi, dok razglednicom dominira toranj katedrale. U gornjem desnom uglu natpis Grčko-Katolička biskupska crkva razlikuje se od natpisa koje smo susretali na starijim razglednicama, a kako je putovala oko 1920. g. (na žigu nečitljiv datum, na poštanskoj marki natpis Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca), ovdje se vjerojatno radi o novijom razglednici.
Inventarna oznaka: GMK-6241
Datacija: motiv fotografije prije 1912. g., kvaliteta izrade tipična za vrijeme između Prvog i Drugog svjetskog rata, putovala 1949. (!) godine – novija razglednica
Izrada: Knjižara Josip Goldberger, Križevci
Opis: Jedna od najneobičnijih razglednica s prikazom grkokatoličke katedrale i biskupijskog dvora. Fotografija na razglednici nastala je prije 1912. g. i već smo je susretali na nekim ranijim razglednicama (GMK-4607 i GMK-4608). Prema tehnici izrade vjerojatno je nastala nakon Prvog svjetskog rata, iako je ispod Goldbergerovog natpisa zacrnjeni tekst koji možda upućuje da je razglednica nastala zadnjih godina Austro-Ugarske Monarhije. Neobično je što je putovala tek 1949. godine, što znači da je svoju svrhu dočekala tek tri desetljeća nakon izdavanja.
Inventarna oznaka: GMK-7041
Datacija: novija razglednica
Izrada: Gustav Neuberg, Križevci (naklada i tisak)
Opis: Iako ova mozaik-razglednica nije putovala možemo je prilično lako svrstati u novije razglednice. Naime, uz kompleks grkokatoličke katedrale i biskupijskog dvora na ostala dva motiva prikazani su crkva Majke Božje Koruške te Srednja poljoprivredna škola i ratarnica, koja je oformljena 1919. godine.
Inventarna oznaka: GMK-9058
Datacija: nije putovala – novija razglednica
Izrada: Gustav Neuberg, Križevci (nakladnik)
Opis: Ova razglednica u smeđa sepija tonu nije putovala pa nemamo nikakav orijentir koji bi nam pomogao u određivanju vremena njenog nastanka. S motivom smo se već susreli na nekim ranije spominjanim razglednicama (GMK-4605 i GMK-7041), no prema načinu izrade pozadine vjerojatnije je da spada u novije razglednice.
Inventarna oznaka: GMK-6645
Datacija: putovala 17. studenog 1936. – novija razglednica
Izrada: I. M. Hitrec, Križevci (nakladnik)
Opis: Jedina razglednica križevačkog nakladnika Hitreca prikazuje kompleks biskupijskog dvora i katedrale s jugozapada. Ispred ulaza u biskupijski dvor vidi se poveća skupina ljudi. Razglednica je otisnuta u crno-bijeloj tehnici.
Inventarna oznaka: GMK-4603
Datacija: Nije putovala. Na poleđini natpis da je fotografija za razglednicu snimljena 1936. godine – novija razglednica
Izrada: Ljudevit Griesbach (autor fotografije)
Opis: Foto-razglednica nastala na temelju fotografije poznatog zagrebačkog fotografa Ljudevita Griesbacha, o čemu svjedoči monogram GLZ na poleđini razglednice. U daljnjem lijevom uglu natpis KRIŽEVCI.
Inventarna oznaka: GMK-5927
Datacija: Nije putovala. Vjerojatno iz 1942. g. – novija razglednica
Izrada: t. t. Griesbach i Knauss Zagreb (autor fotografije)
Opis: Još jedna foto-razglednica s monogramom GLZ nastala na temelju fotografije Ljudevita Griesbacha. Pogled na biskupijski dvor i katedralu s jugoistoka. Ispred dvora prolaze dvije konjske zaprege. Fotografija je vjerojatno snimljena 1942. godine.
Inventarna oznaka: GMK-6101
Datacija: Vjerojatno između 1945. i 1960. – nova razglednica
Izrada: Foto-tehnika, Zagreb
Opis: Crno-bijela portretna razglednica s prikazom kompleksa biskupijskog dvora i katedrale s jugoistoka. Ispred dvora vidljiva je jedna osoba u invalidskim kolicima. Razglednica nije putovala, što otežava njenu dataciju. Prema izgledu i načinu izrade vjerojatno se radi o novoj razglednici (1945.-1960.), no nije isključeno da je nastala i kasnije (moderna razglednica).
Inventarna oznaka: GMK-5516 i GMK-6103
Datacija: Nastala oko 1980. – moderna razglednica
Izrada: Sestre Bazilijanke, Zagreb (izdavač), Šnaler (tisak)
Opis: U želji da prikupe sredstva za obnovu oronulog kompleksa grkokatoličke katedrale i biskupijskog dvora Sestre Bazilijanke, koje su u to vrijeme imale svoje središte u Zagrebu, započinju s izdavanjem razglednica. Gradski muzej Križevci posjeduje dva primjerka ove razglednice, od kojih jedna (GMK-5516) nije putovala, a druga (GMK-6103) je putovala u ljeto 1983. godine. Obilježje ove razglednice je izrazito bujno raslinje koje okružuje kompleks katedrale i dvora.
Inventarna oznaka: GMK-5515
Datacija: Nastala oko 1980. – moderna razglednica
Izrada: Sestre Bazilijanke, Zagreb (izdavač), Šnaler (tisak)
Opis: Još jedna razglednica u izdanju Sestara Bazilijanki. Ova prikazuje pročelje grkokatoličke katedrale, točnije mozaik Presvetog Trojstva iznad glavnog ulaza u katedralu. Iako niti ova razglednica nije putovala, najvjerojatnije je nastala istovremeno kada i prethodna.
Inventarna oznaka: GMK-5502 (dva primjerka)
Datacija: između 1972. i 1985. – moderna razglednica
Izrada: Turistkomerc, Zagreb
Opis: Mozaik razglednica u čijem je donjem dijelu prikaz središta grada (nekada Trg Kalničkih partizana, danas Trg svetog Florijana), dok su u gornjem dijelu dva sakralna motiva: lijevo unutrašnjost crkve Svetoga Križa, a desno ikonostas u grkokatoličkoj katedrali.
Inventarna oznaka: GMK-6623
Datacija: početak 1990-ih – moderna razglednica
Izrada: Naša djeca, Zagreb (izdavač i tisak), S.N. Nina (fotografija), Difo (dizajn)
Opis: Jedna od najljepših razglednica prikazuje pročelje katedrale i biskupijskog dvora u portretnom formatu. Na fotografiji je vidljivo loše stanje fasade cijeloga kompleksa. U gornjem desnom uglu razglednice je mala fotografija Kalnika, dok donji dio razglednice krasi veliki natpis KRIŽEVCI. Jedna od posebnosti ove razglednice je i vrlo informativnim impresum.
Inventarna oznaka: GMK-6110
Datacija: početak 1990-ih – moderna razglednica
Izrada: Naša djeca, Zagreb (izdavač i tisak), S.N. Nina (fotografija), Difo (dizajn)
Opis: I ovu mozaik razglednicu karakterizira sadržajni impresum. Prednja strana razglednice sastoji se od šest motiva. Kompleks grkokatoličke katedrale i biskupijskog dvora nalazi se u gornjem dijelu u sredini. Ispod njega je etno-park Gradskog muzeja Križevci. S lijeve strane je Baltićeva ulica (gore) i Obreške kleti (dolje), dok je su s desne strane dvije fotografije starog grada Veliki Kalnik. Na dnu je natpis Pozdrav iz križevačkog kraja.
Inventarna oznaka: GMK-6323
Datacija: početak 1990-ih – moderna razglednica
Izrada: Naša djeca, Zagreb (izdavač i tisak), S.N. Nina (fotografija), Difo (dizajn)
Opis: Još jedna mozaik razglednica zagrebačkog izdavača Naša djeca. Na ovoj su razglednici kroz osam fotografija uglavnom prikazani križevački sakralni spomenici. Razglednicom dominira fotografija grkokatoličke katedrale i biskupijskog dvora u gornjem lijevom uglu, pokraj koje stoji natpis Pozdrav iz Križevaca.
Inventarna oznaka: GMK-6629
Datacija: početak 1990-ih – moderna razglednica
Izrada: Naša djeca, Zagreb (izdavač i tisak), S.N. Nina (fotografija)
Opis: Mozaik razglednica s tri fotografije. S lijeve strane je motiv grkokatoličke katedrale i biskupijskog dvora, dok je s desne strane Ulica Petra Zrinskog (gore) i Zakmardijeva ulica (dolje). Natpis Pozdrav iz Križevaca u donjem lijevom uglu otisnut je bijelim slovima na crvenoj podlozi.
Inventarna oznaka: GMK-6748
Datacija: početak 1990-ih – moderna razglednica
Izrada: Interprogres, Zagreb (izdavač)
Opis: S prednje strane razglednica je potpuno identična prethodnoj (GMK-6629), osim što je karakterizira kvalitetniji otisak. Izdavač je pak drugi, Interprogres iz Zagreba, no nije navedeno tko je autor fotografija, što se može zaključiti iz prethodno opisane razglednice.
ZAKLJUČAK
Opisano je ukupno 37 razglednica s motivom kompleksa grkokatoličke katedrale i biskupijskog dvora u križevačkom Gornjem gradu koje se nalaze u Zbirci razglednica Gradskog muzeja Križevci. Prema vremenu nastanka tri razglednice spadaju u stare (nastale 1897.-1905.), 14 razglednica su starije (1906.-1918.), za dvije ne možemo točno utvrditi vrijeme nastanka te nismo sigurni radi li se o starijim ili novijim razglednicama. Među novije razglednice (1919.-1945.) ubrajamo njih sedam, dok se jedna razglednica smatra novom (nastala 1945.-1960.). Preostalih deset razglednica izrađeno je nakon 1960. i smatraju se modernim razglednicama.
Što se tiče izrade, kod većine razglednica navedene je barem nakladnik ili izdavač, dok tek kod rijetkih imamo podatke o izvoru fotografije koja je poslužila kao motiv razglednice. Najviše je razglednica napravio križevački tiskar i knjižar Gustav Neuberg, njih čak jedanaest. Neuberg se gotovo uvijek javlja i kao nakladnik i kao izdavač. Po četiri razglednice izradili su Knjižara Josip Goldberger iz Križevaca i Naša djeca iz Zagreba, koji je kao predložak za svoje razglednice koristio fotografije S. N. Nina i dizajn Difo. Sestre Bazilijanke, čije je razglednice tiskao Šnaler, zatim budimpeštanski izdavač Weiss Lipot te GLZ Ljudevit Griesbach odnosno Griesbach i Knauss Zagreb izradili su po dvije razglednice. Po jednu su razglednicu napravili: Ivo Breyer Križevci, Turistkomerc Zagreb (Muzej posjeduje po dvije istovjetne razglednice ovih dvaju izdavača), Zavod umjetnina Dragutin Schwidernoch Beč, Welss & Dreykurs Beč, Alexander Goldschmidt Križevci, S. M. D. Modiano Trst, I. M. Hitrec Križevci, Fototehnika Zagreb, Interprogres. Za jednu stariju razglednicu ne postoje nikakvi podaci o izradi.
LITERATURA
Domljan Žarko (ur.), Križevci – grad i okolica : umjetnička topografija Hrvatske, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 1993.
http://postcards.wikidot.com/publishers-initials
Leko Krunoslav, Umijeće sakupljanja razglednica, Rijeka: Ex Libris, 2015.
AUTOR VIRTUALNE IZLOŽBE I POPRATNOG TEKSTA: Ozren Blagec, viši kustos Gradskog muzeja Križevci