POZNATI KRIŽEVČANKE I KRIŽEVČANI NA KARTAMA ZA BELOT

Udruga vinara i vinogradara “Bilikum” i predsjednik udruge Denis Maksić u suradnji s Gradskim muzejom Križevci i ravnateljicom dr. art. Teom Hatadi pripremaju prvo izdanje karata za belot s poznatim Križevčankama i Križevčanima koji su svojim djelovanjem bili povezani s vinovom lozom, vinom, vinogradarstvom i Križevačkim štatutima.

AS

ALBERTO OGNJAN ŠTRIGA – iako prvenstveno poznat kao operni pjevač u prvim hrvatskim operama, Štriga je po profesiji bio pravnik i petnaest godina vodio je hrvatski državni arhiv. Po umirovljenju posvetio se svom hobiju, vinogradarstvu i vinarstvu. Proizvodio je vrlo kvalitetna vina koje je izvozio u Francusku i SAD, a također je kao putujući učitelj držao predavanja o vinogradarstvu i voćarstvu.

JOSIP KIEPACH – otac slavnog izumitelja Marcela Kiepacha, križevački veleposjednik koji je posjedovao brojne vinograde u okolici Križevaca, primjerice Hum kod Zaistovca, Dubovec i Gregurovac, sveukupno više od 20 hektara. Svoje je vino čuvao u podrumu dvorca u Križevcima.

ZVONIMIR PUŽAR – po zanimanju pisac i tipograf, Zvonimir Pužar je niz godina živio u Križevcima gdje je naukovao i radio kod znamenitog tiskara Gustava Neuberga. Upravo u Neubergovoj tiskari Požar je sastavio i uredio prvo cjelovito izdanje Križevačkih štatuta skromno se potpisavši samo kao „pajdaš Zvonko“. Pužarovo izdanje Štatuta temelj je svim suvremenim (re)izdanjima.

DRAGUTIN LAMBL – češki agronom koji 1860. postaje prvi ravnatelj Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima. U svom se radu često bavio vinarstvom objavivši dvije knjige o toj temi. S Antonom Trummerom osnovao je u to vrijeme najveću hrvatsku ampelografsku zbirku s više do 280 sorata vinove loze te završio sistematizaciju hrvatskog nazivlja odlika vinove loze.

 

KRALJ

LJUDEVIT VUKOTINOVIĆ – pravnik, književnik, prirodoslovac, političar. Iznimno svestrana osoba širokih interesa. Bio je župan Križevačke županije od 1861. do 1865. Tijekom 1850-ih zajedno s Josipom Schlosserom postavlja temelje hrvatske botanike, u isto vrijeme proučavajući tehnologiju vinarstva o čemu je pisao u Gospodarskom listu.

MILISLAV DEMEREC – znameniti genetičar koji nakon završetka Višeg gospodarskog učilišta i kraćeg rada na njemu odlazi najprije u Francusku, a zatim u SAD, gdje će na College of Agriculture Sveučilišta Cornell u Ithaci steći doktorat iz genetike. Zatim prelazi u Cold Spring Harbour nedaleko New Yorka gdje će raditi do umirovljenja. U svom znanstvenom radu bavio se i genetskim mutacijama kod vinske mušice (Drosophila melanogaster).

MOJSIJE BALTIĆ – porijeklom iz Vojne krajine Baltić je cijeli svoj radni vijek proveo radeći na poboljšanju gospodarskih prilika u Hrvatskoj. Jedan je od najzaslužnijih za otvaranje Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima 1860. godine. Tijekom 1850-ih u Gospodarskom listu objavljuje zapažene priloge o vinogradarstvu.

IVAN ZAKMARDIJ DIJANKOVEČKI – jedna od najznamenitijih osoba Hrvatske tijekom 17. stoljeća. Kao protonotar Kraljevine započeo je sustavno prikupljanje arhivske građe te ga se smatra začetnikom Hrvatskog državnog arhiva. Iznimno bogat, nakon smrti većinu svog imetka darovao je u dobrotvorne svrhe, pa su tako zahvaljujući njemu Križevci dobili gimnaziju.

 

DEČKI

FRAN SREĆKO GUNDRUM ORIOVČAN – liječnik, putopisac, prevoditelj, prosvjetitelj na području zdravstva. Nakon završetka studija u Beču i rada kao liječnik u Bugarskoj, 1894. dolazi u Križevce na mjesto gradskog fizika. Bio je veliki pobornik apstinencije i borac protiv alkoholizma. Objavio je nekoliko knjižica o štetnosti alkohola na ljudsko zdravlje, posebno kod djece.

VJEKOSLAV KÖRÖSKENY – bio je profesor i namjesni ravnatelj Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima od osnutka do 1879. godine. Autor je prvog udžbenika iz geodezije na hrvatskom jeziku. Po umirovljenju počeo se baviti voćarstvom i vinogradarstvom, a priloge u tome objavljivao je u brojnim novinama i časopisima. Bio je urednik Gospodarskog vinogradarskog kalendara.

ANDRE MOHOROVIČIĆ – arhitekt i povjesničar umjetnosti rođen 1913. u Križevcima. Bio je profesor na Tehničkom i Arhitektonskom fakultetu, dekan Arhitektonskog fakulteta, rektor Zagrebačkog sveučilišta. Godine 1962. izabran je za redovitog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU), a njenim je potpredsjednikom bio od 1978. do 1991.

FRANJO MARKOVIĆ – književnik, političar, filozof rođen 1845. u križevačkom Gornjem gradu. Studirao je u Beču gdje je i doktorirao filozofiju (estetiku). Profesor je i prvi dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu te rektor Zagrebačkog sveučilišta. Već s 28 godina postao je članom JAZU (danas HAZU), a nekoliko je puta biran i za zastupnika u Hrvatski sabor.

 

TAKOĐER ŽENSKE OSOBE KOJE KRASE KARTE SU

DAMA

SIDONIJA RUBIDO ERDÖDY – porijeklom iz znamenite grofovske obitelji Erdödy Sidonija je slavu stekla pjevajući budnice na hrvatskom jeziku. Kao operna primadona pjevala je glavnu ulogu u prvoj hrvatskoj operi Ljubav i zloba. Nakon smrti supruga Antuna pl. Rubida povukla se u svoj dvorac u Gornjoj Rijeci gdje je živjela sa sinom Radoslavom i vodila uzorno gospodarstvo.

MARTA POSPIŠIL-GRIFF – operna pjevačica rođena je u Križevcima, a svoje je glazbeno obrazovanje stekla u Zagrebu i Beču. Debitirala je 1914. i cijelu je svoju pjevačku karijeru provela kao članica zagrebačke Opere, iako je imala brojne ponude iz inozemstva. Kao alt i mezzosopran pjevala je razne uloge u brojnim operama, a nekoliko je puta nastupala i izvan Hrvatske. Njezin je glas ostao zabilježen na snimkama tvrtke Edison Bell Penkala.

JELKA STRUPPI WOLKENSPERG – kćerka križevačkog liječnika Viktora Struppija. Nakon teške bolesti u djetinjstvu ostaje gluhonijema, a školuje se u Beču na poznatom institutu za gluhonijeme. Studij slikarstva polazi u Münchenu i Beču, a posebno je poznata po svojim portretima. Nažalost njen cjelokupni slikarski opus do danas nije sustavno istražen niti valoriziran.

NINA VAVRA – znamenita glumica rođena je u Križevcima, a otac joj je bio Vojtjeh Vavra, Čeh koji je predavao na križevačkom Gospodarskom i šumarskom učilištu. Pohađala je dramsku školu koju je vodio Stjepan Miletić, nakon čega započinje profesionalnu glumačku karijeru u Hrvatskom narodom kazalištu u Zagrebu. Osim glumom bavila se i prevođenjem s njemačkog i češkog jezika, a napisala je i dramu Dolazak Hrvata. Glumila u prvim hrvatskim igranim filmovima „Matija Gubec“ (1917), Vragoljanka i Dvije sirote (1918).