Povodom Dana grada Križevaca: Dragutin Renarić

 
DRAGUTIN RENARIĆ (1872. – 1944.)
 
Nastavnik crtanja, slikar i grafičar. Rodio se 1872. u Dugom Selu, u obitelji željezničarskog nadzornika pruge iz Lepavine. Učiteljsku školu završava u Zagrebu. Koncem 19. i početkom 20.st. niz godina je radio i u Križevcima, predavajući crtnanje na Nižoj i Višoj pučkoj školi kao i na Šegrtskoj školi. Danas gotovo da i nema živih Križevčana koji ga pamte kao pjevača i tajnika u Pjevačkom društvu ”Zvono”, uvijek vesele naravi i rado priman u svakom društvu. Godine 1908. ostavio je rad u školi, prodao kuću u Tomislavovoj ulici kako bi osigurao sredstva za studij na bečkoj Grafičkoj školi, a potom i studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Karlsruheu. Ubrzo prihvaća mjesto profesora crtanja u vukovarskoj Gimnaziji. Kraće vrijeme radi i u Vinkovcima. Iako ga pedagoški rad ometa u umjetničkom stvaranju, sve godine njegovog službovanja izvanredno su plodne. Nakon premještaja u Zagreb ubrzo bude umirovljen 1927. godine. U jesen 1939. vraća se ponovo u Križevce gdje radi do svoje smrti. U tom periodu mnogi su sretali njegovu onisku figuru kako s blokom i olovkom i prepoznatljivim visokim šeširom šeće kroz svaku gradsku ulicu i prigradska naselja, ostavljajući nam u naslijeđe mnoštvo crteža i skica za svoje bakropise koji danas imaju dokumentarnu vrijednost jer predstavljaju prizore grada i okolice kakvi danas više ne postoje.
 
Renarić je ipak bio više grafičar nego slikar. Očaravala ga je igra svjetla i sjene kao i sama linija koju je tako dobro savladao. Izlagao je u Vukovaru, Iloku, Osijeku, Varaždinu, Travniku, Rijeci, Beogradu, Zagrebu, Pragu, Košicama, Los Angelesu i u nekim gradovima Danske, Švedske i Norveške. Veličinu opusa Dragutina Renarića nećemo nikad u potpunosti spoznati. Nakon njegove smrti mnogi njegovi radovi uništeni su nemarom, razneseni od brojnih vlasnika kako u Križevcima tako i u različitim gradovima gdje je umjetnik boravio, a za nekima je izgubljen svaki trag. Zahvaljujući Križevčaninu Miji Štenglu spašeno je od uništenja oko 270 grafika. Srećom, i poveći broj obitelji u Križevcima posjeduje bar neki rad Dragutina Renarića. Zbog nedostatka papira u vrijeme kad je autor stvarao i sve zamjetnijeg siromaštva, neke grafike su otiskivane na već korištenim papirima, a neka platna su slikana obostrano. Teške ratne prilike koje su mu otežavale život još su bile pojačane činjenicom da je slikar počeo naglo gubiti vid. U selu Dijankovcu gdje se sklonio u vrijem II. sv. rata uzdržavala ga je obitelj seljaka Đure Harče kojemu je Renarić iz zahvalnosti naslikao 15 slika uljanim bojama.
Ovaj plodni grafičar i izuzetan crtač zasigurno je zavrijedio i pomnije istraživanje.
Umro je 30. travnja 1944. godine i pokopan na križevačkom Gradskom groblju.
 
Gradski muzej Križevci posjeduje preko sto njegovih radova. Oni su pribavljeni poklonima i otkupom. Prvu veliku izložbu u Križevcima, s gotovo osamdesetak radova, napravio je nakon 32 godine od smrti autora prof. Vladimir Srimšek u Likovnoj galeriji 1976. godine.
 
Tekst iz kataloga izložbe “Likovna zbirka Gradskog muzeja Križevci, izbor iz fundusa – U povodu 60. obljetnice postojanja Muzeja” održane od 18. do 31. svibnja 2012. godine
 
Predmet GMK-1621: Dragutin Renarić: “Križevci. Karasinkina gostiona, grafika; otisak na papiru, 21,5 x 33,5 cm, oko 1940. g.
 
Pripremila: Tea Hatadi, prof.