CRTICA O SJEDEĆOJ ŽENSKOJ FIGURINI IZ BREZOVLJANA
Tijekom svih dosadašnjih iskopavanja provedenih na neolitičkom lokalitetu Brezovljani posebno se, zbog keramičkog i kamenog materijala kojeg je sadržavala, izdvaja zemunica označena kao SJ 209 (sl. 1).
Smještena je u sjevernom dijelu naselja, dimenzija 5,40 x 5,10 m. U zemunici dominiraju dva kružna jamska prostora međusobno odjeljena pregradnim zidom od nabijene zemlje. Dno istočne dublje jame nalazi se na dubini od 1,80 m od razine uočavanja, dok dubina zapadne jame iznosi 1,45 m mjereno od razine uočavanja.
U zapadnom dijelu jame otkriven je manji, plići jamski prostor, dok se u sjeveroistočnom dijelu ističe jedan povišeni plato s nagibom prema zapadnom dijelu objekta.
Kao što je spomenuto, zemunica je bila izuzetno bogata raznolikim keramičkim i kamenim materijalom s visokim postotkom ulomaka fine keramike ukrašene crvenim i žutim slikanjem, no među brojnim posebnim nalazima pronađenima u zemunici, izdvaja se stilizirana keramička figurina žene (sl. 2, 3).
Karakterizira je sitna glava, naglašena izdignuta ramena, a prikazane su i grudi te ruke prekrižene na trbuhu u vidu vodoravne istake. U donjem dijelu torza oblikovan je cilindričan otvor dok se sa stražnje strane primjećuju tragovi crvene boje. Iako donji dio figurine nedostaje, može se pretpostaviti da je prikazana u sjedećem položaju na što upućuje sličnost u oblikovanju donjeg stražnjeg dijela torza ženske figurine s lokaliteta Petrivente u jugozapadnoj Mađarskoj koja je pronađena cjelovita. Unatoč ovoj sličnosti koja nam pomaže utvrditi položaj u kojemu je prikazana, postoje i bitne razlike u izgledu ovih dviju figurina što se prvenstveno odnosi na oblikovanje glave koja je na primjerku s lokaliteta Petrivente veća i izrazito okrugla, kao i na izgled ramena koja su spuštena i zaobljena te na lučni prikaz prekriženih ruku, čime ženska figurina iz Brezovljana svojim oblikom zasad ostaje jedinstvena. Pretpostavlja se da je predstavljala Veliku Božicu Majku.
Ovakav način prikazivanja ženskog lika sa specifičnim položajem ruku prekriženih na trbuhu ili prsima, u razdoblju mlađeg kamenog doba (neolitika) prisutan je, osim u modeliranju figurina, i u oblikovanju posuda o čemu svjedoče ulomci keramike s oblikovanom rukom također pronađeni u Brezovljanima koji pripadaju središnjim dijelovima posuda koje prikazuju lik žene.
mr. sc. Lana Okroša Rožić, muzejska savjetnica Gradski muzej Križevci