Rođen je u selu Grabarak u Žumberku 1754. Teološke studije završio je u Rimu nakon čega je postavljen za upravitelja sjemeništa u Zagrebu. Kada je 1780. osnovana u Novom Sadu grkokatolička župa, Bubanović je premješten u taj grad, gdje uzalud pokušava pokrenuti gradnju crkve i župnog stana. Nakon toga seli u Osijek gdje je postavljen za biskupova vikara. Za križevačkog biskupa imenovan je 1794. U to vrijeme središte Grkokatoličke biskupije bilo je u selu Gornji Tkalec nedaleko Križevaca, odakle je i sam Bubanović prvih godina upravljao biskupijom. Kada je konačno 1801. godine dovršena obnova grkokatoličke katedrale i biskupskog dvora u Križevcima, koju je započeo još Bubanovićev prethodnik Jozafat Bastašić, Bubanović seli u Križevce. Tijekom obnove katedrale iz nje su uklonjene dvije pobočne kapele, sv. Antuna uz svetište i Lauretanske Majke Božje uz lađu.
Bubanović je 1807. izdao shematizam eparhije, a kada je 1809. Žumberak došao u sastav Napoleonove Ilirije i imanja Križevačke biskupije sekvestrirana, Bubanović imenuje Konstantina Stanića svojim vikarom za Žumberak. Između 1795. i 1801. vodio je sporove oko imanja Pribić, pozivajući se na Leopoldovu darovnicu. Spor je dobio rješenjem Banskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem bana Ivana Erdődyja. Drugi spor oko Raffayeva zemljišta na Gornjem gradu u Zagrebu, koje je kupio za sjemenište, oporukom je 2. veljače 1810. ostavio svojoj braći i naredio da se proda. Taj je postupak potpuno uništio njegov ugled, pa se čak ne zna ni gdje je pokopan.
PREDMET:
Razglednica s motivom grkokatoličke katedrale i biskupskog dvora u Križevcima (Gradski muzej Križevci, GMK-4608)
PRIPREMIO:
Ozren Blagec, viši kustos Gradskog muzeja Križevci
