Vremeplov: 27. 02. 1397. KRVAVI SABOR KRIŽEVAČKI

27. 02. 1397. KRVAVI SABOR KRIŽEVAČKI

Na današnji dan zbio se jedan od najupečatljivijih događaj u povijesti našega grada. Facebook zasigurno nije medij na kojem bi trebalo iznositi podulju povijesnu analizu zbivanja koje su dovele do Krvavog sabora, niti opisivati njegov tijek i posljedice. Sve one koje to zanima (a nadam se da ih ima podosta) upućujem da knjižicu Krvavi sabor Križevački, odnosno predgovor kolege dr. Peklića istoj, objavljenu 1997. ili moj članak u časopisu Cris (kojeg izdaje Povijesno društvo Križevci) iz 2012. gdje se nalazi članak o saborskim okupljanjima u našem gradu.

Ovom bi se prilikom ukratko pozabavio mjestom održavanja samog Krvavog sabora, jer gotovo svi misle da je njegovo poprište bila crkva Svetoga Križa. Naime crkva Svetoga Križa, ovakva kakvom je danas poznajemo nastala je tek sredinom 15. stoljeća, dakle pedesetak godina nakon Krvavog sabora, a toranj je dobila sredinom 17. stoljeća. Krajem 14. stoljeća, u vrijeme održavanja Krvavog sabora, crkva je bila gotovo upola kraća s, vjerojatno, manjim svetištem te kao takova neprimjerena za održavanje bilo kakvih većih okupljanja, pa i sabora slavonskog plemstva s potencijalnim vladarom. Ukratko, Krvavi se sabor zasigurno nije održao u crkvi Svetoga Križa.

No gdje onda valja tražiti mjesto održavanja tog znamenitog sabora. Kao prvo treba reći da su Križevci krajem 14. stoljeća bili središte najveće županije koja se prostirala od Kalnika na sjeveru do rijeke Save na jugu i Našica na istoku. Kako su u ono vrijeme županije zapravo bile zajednice plemstva koje je živjelo na nekom području, u Križevcima su se redovito održavale plemićke skupštine i u gradu je morao postojati za to odgovarajući prostor, vjerojatno županijska utvrda. Također Križevci su tada uz Zagreb, gdje se nalazilo središte biskupije, najznačajniji grad Kraljevine Slavonije u kojem se redovito sastaje sabor slavonskog plemstva (prije Krvavog sabora prouzdano znamo da ih je bilo šest tijekom 14. st., a zasigurno i više). Kako i za takva okupljanja, na koje povremeno dolazi i Ugarsko-hrvatski kralj (primjerice Ludovik Anžuvinac 1380. g.), mora postojati adekvatno mjesto, vjerojatno je tome služila ona ista županijska utvrda.

Sada se postavlja pitanje gdje se ta utvrda nalazila. Neki je smještaju pokraj crkve Svetoga Križa, no utvrde se ne grade u podnožju brijega (kao niti crkve, ali o tom neuobičajenom smještaju Sv. Križa možda kojom drugom prilikom), već na njihovom vrhu. U središtu grada, na trgu Antuna Nemčića, postoji zgrada koju Križevčani nazivaju Sabornica. Kako je riječ o baroknoj zgradi iz 18. stoljeća, dakle podignutoj nakon što je u našem gradu održan posljednji Hrvatsko-slavonski sabor (o tome je već bilo riječi), zasigurno u njoj nije bilo Krvavog sabora. No, možda je upravo na tom mjestu bila nekadašnja županijska utvrda koja je služila za plemićka i saborska okupljanja, tim više što se Sabornica nalazila tik do južnih gradskih vrata Donjeg Grada. Stara srednjevijekovna utvrda je porušena, sagrađena nova zgrada, no naziv Sabornica se zadržao.

Drugo moguće mjesto gdje se nalazila županijska utvrda bio bi prostor između Donjeg Grada i Gornjeg Grada. Naime kako je Sv. Križ stariji od Križevaca, iznad crkve se u 11. stoljeću (a možda i ranije) razvilo naselje koje će krajem 12. st. postati središte županata i kasniji Donji Grad. Moguće da je sjeverno od njega podignuta županijska utvrda, a onda 1252. osnovan i Gornji Grad, pa je ta utvrda mogla služiti stanovništvu obaju Križevaca kao zaštita. Također na najstarijim crtežima Križevaca vidljiva je utvrda sjeverno od Donjeg Grada, no nije jasno radi li se tu o zidinama augustinskog samostana (danas prostor Grkokatoličke katedrale) ili je ipak riječ u utvrdi Križevačke županije, poprištu događanja Krvavog sabora križevačkog.

 

PREDMET:

Razglednica s motivom slike baruna Ljudevita Ožegovića „Krvavi sabor u Križevci“ (GMK-6585)

 

Pripremio:

Ozren Blagec, viši kustos Gradskog muzeja Križevci