Vremeplov: 29. 10. 1805. umro je Tito Brezovački

Većini je Tito, odnosno Tituš Brezovački prvenstveno poznat kao kajkavski književnik, no njegova je biografija mnogo bogatija.

Rođen je u Zagrebu 4. siječnja 1757. gdje polazi pučku školu i završava niže razrede gimnazije. Školovanje nastavlja u Varaždinu, da bi 1773. pristupio pavlinskom redu u Remetama, nakon čega boravi u samostanu Svete Jelene pokraj Čakovca. Studij teologije započinje 1776. u Lepoglavi, a završava u Budimpešti. Vraća se u Varaždin gdje predaje na gimnaziji sve do ukinuća pavlinskog reda 1786. Nakon toga odlazi u Križevce, gdje ga župnik sv. Ane uzima za pomoćnika, no nikada nije dobio službenu potvrdu od zagrebačkog Kaptola za taj položaj. U Križevcima boravi do 1790. kada seli u Rakovec, gdje je bio kapelan. Put ga dalje vodi nakratko u Zagreb, zatim Krapinu, Ruševo pokraj Požege, sve dok se konačno 1799. nije skrasio kao svećenik altarist, a slijedeće godine postaje prebendarom Svetog Ivana u župi sv. Marka u Zagrebu. U Zagrebu je i umro od posljedica upale pluća.

Osim na kajkavskom narječju Brezovački je pisao i na štokavskoj ikavici, njemačkom i latinskom jeziku. Također neka od njegovih djela nisu nam ostala sačuvana. Njegovo najranije sačuvano djelo je hagiografska drama Sveti Aleksi koju je 1786. napisao i izveo za učenike varaždinske gimnazije. Godine 1790. u Križevcima na latinskom piše elegiju Utok triju sestara, Dalmacije, Hrvatske i Slavonije (Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae, trium sororum recursus). Njegovo najplodnije razdoblje svakako su bile zadnje godine života koje je proveo u Zagrebu, kada piše svoje najpoznatije i najizvođenije komedije Matijaš grambaciješ dijak (1804.) i Diogeneš (? 1805., praizvedba 1925.).

 

PREDMET:

Razglednica s motivom župne crkve sv. Ane s početka 20. st. (Gradski muzej Križevci GMK-4461)

 

PRIPREMIO:

Ozren Blagec, viši kustos Gradskog muzeja Križevci