Vremeplov: 02. 09. 1672. umro podban Gašpar Orehovački

Gašpar Orehovački bio je jedan od najdugovječnijih hrvatskih podbanova.

Obitelj Orehovački podrijetlom je iz mjesta Sv. Petar Orehovec u potkalničkom kraju. Vjerojatno potječu od Pavla od Orehovca koji je živio u prvoj polovici 14. stoljeća. Gašpar Orehovački pripada desetom naraštaju obitelji i grani Orehovačkih iz Guščerovca. Rođen je oko 1600. godine, a roditelji su mu bili Franjo Orehovački Stariji i Margareta Alapi(ć) iz obitelji Alapi(ć) od Velikog Kalnika. Podbanom je imenovan nakon smrti Stjepana Berislavića od Male Mlake na Saboru održanom u Varaždinu 30. travnja 1642. godine. Prije stupanja na podbansku dužnost bio je podžupan Križevačke županije. Osim podbana, bio je i veliki kapetan Bresta od 1648. do smrti 1672. godine, zatim prisjednik Osminskog suda od 1649. godine te kapetan krajišnika u Pokupskom 1668. godine. Obnašajući podbansku čast više od trideset godina, Orehovački je bio zamjenikom čak trojici hrvatskih banova. Postavljen je na prijedlog bana Ivana II. Draškovića (ban od 1640. do 1646.), bio je podban Nikole Zrinskog Mlađeg (ban od 1647. do 1646.) koji je stradao u lovu na vepra u Martijancu pokraj Varaždina te konačno podban bana-urotnika Petra Zrinskog (ban od 1665. do 1670.). Orehovački zasigurno nije sudjelovao u uroti Zrinskih i Frankopana. Vjerojatno je bio odan Bečkom dvoru zbog čega je pred kraj života dobio i barunsku titulu. Gašpar Orehovački umro je 2. rujna 1672. godine, a pokopan je u crkvi franjevačkog samostana u Zagrebu. Između 1621. i 1624. godine Gašpar Orehovački oženio je Martu, barunicu Ratkaj od Velikog Tabora. Imali u šetoricu sinova od kojih su trojica, Franjo, Juraj i Ladislav, umrla u djetinjstvu ili ranoj mladosti. Najstariji sin Baltazar oženjen Evom Forgač imao je tek jednu odraslu kćer, a dvoje njihove djece umrlo je u ranoj dobi. Drugi sin Petar bio je pitomac Bolonjskog zavoda, zagrebački kanonik, prepošt Sv. Petra u Požegi te čazmanski arhiđakon. Obiteljsku lozu nastavio je tek sin Stjepan, rođen oko 1640. godine, koji je 1671. bio kapetan ivaničkih konjanika, a od 1692. godine nasljedni župan Srebreničke županije. Stjepan je 1690. godine dobio grofovsku titulu, čime se obitelj Orehovački svrstala među najviše hrvatsko plemstvo.

 

PREDMET:

Razglednica s motivom Sv. Petra Orehovca s početka 20. st. (Gradski muzej Križevci, GMK-5863)

 

PRIPREMIO:

Ozren Blagec, viši kustos Gradskog muzeja Križevci