Vremeplov: 23. 07. 1977. u Dubrovniku umro Kosta Strajnić

  1. 07. 1977. U DUBROVNIKU JE UMRO KOSTA STRAJNIĆ

 

Križevčanima gotovo nepoznat, Kosta (Konstantin) Strajnić jedan od najpoznatijih hrvatskih konzervatora, rođen je upravo u Križevcima 29. svibnja 1887. u građanskoj obitelji srpskog porijekla. Nakon završene gimnazije studira slikarstvo, najprije u Beču, a zatim u Zagrebu gdje su mu profesori bili Bela Csikos Sesia i Menci Klement Crnčić. Pred početak i u vrijeme Prvoga svjetskog rata, također u Beču, studira i povijest umjetnosti. Između 1818. i 1928. ponajviše živi u Pragu, ali i u Parizu, Krakowu, Varšavi, te puno putuje širom Europe. Na nagovor Ivana Meštrovića 1928. dolazi u Dubrovnik i zapošljava se kao pomoćnik konzervatora starina. Slijedećih pola stoljeća svoj će život gotovo u potpunosti posvetiti očuvanju kulturno-povijesne i umjetničke baštine Dubrovnika. Živio je prilično skromno svu svoju energiju ulažući u zaštitu dubrovačke baštine, često neshvaćen od okoline. Ipak njegov je rad i trud prepoznat te je 1932. imenovan glavnim konzervatorom dubrovačkih spomenika. Na toj se funkciji zadržao do početka Drugog svjetskog rata, kada pomaže antifašistički pokret, a neko je vrijeme boravio i na otoku Visu radeći kao prevoditelj. Odmah po završetku Drugoga svjetskog rata, nakon dugogodišnjih nastojanja, uspjeva pokrenuti dubrovačku Umjetničku galeriju, te postaje njen prvi ravnatelj. Između 1948. i 1949. ravnateljem je Galerije umjetnina u Splitu. Nakon kratkotrajne splitske epizode vraća se u Dubrovnik gdje radi postav Muzeja ikona pravoslavne crkvene općine te uređuje zbirke Baltazara Bogišića u Cavtatu. Iz javnog života povlaći se 1970., nakon što mu je preminula supruga, a i on sam umire sedam godina kasnije u gradu koji je u svemu obilježio njega, ali kojem je i on sam dao neizmjeran pečat.

 

PREDMET:

Razglednica s prikazom crkve sv. Save u Križevcima. (Gradski muzej Križevci, GMK-6239)

 

PRIPREMIO:

Ozren Blagec, viši kustos Gradskog muzeja Križevci